Objavljeno u Nacionalu br. 636, 2008-01-21

Autor: Davor Pašalić

IZBORNA DRAMA U SRBIJI

Radikal Nikolić favorit 2. kruga

KANDIDAT ŠEŠELJEVE STRANKE umjerenom je kampanjom privukao glasove 1.610.000 srpskih birača, a ako se za njega odluče i drugi glasači desnice, u drugom će krugu poraziti Borisa Tadića

Tomislav Nikolić u kampanji nije spominjao svoju titulu četničkog vojvode niti je nosio bedž s likom Vojislava ŠešeljaTomislav Nikolić u kampanji nije spominjao svoju titulu četničkog vojvode niti je nosio bedž s likom Vojislava ŠešeljaZamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Tomislav Nikolić pobjednik je prvog kruga izbora za predsjednika Srbije i ima jake razloge da se nada da će 3. veljače, u drugom izbornom krugu, poraziti aktualnog šefa srpske države i kandidata Demokratske stranke Borisa Tadića.

Nikolić i Tadić u istoj su se situaciji nalazili i 2004. Tada je Nikolić imao prednost nakon prvog izbornog kruga, ali je Tadić u drugoj rundi trijumfirao. Četiri godine poslije Nikolić ima sve razloge da bude optimist, u prvom redu stoga što je osvojio nevjerojatnih 1.610.000 glasova.

Nitko nije očekivao da će odziv glasača premašiti 61 posto biračkog tijela. Svi “politički analitičari“ tvrdili su da Tadićeve šanse rastu s većim odzivom glasača, “jer SRS može računati isključivo na svoje disciplinirano biračko tijelo“. Tvrdilo se da će loše vrijeme, završetak školskih praznika i “činjenica“ da svaki treći Srbin na dan izbora 20. siječnja slavi obiteljsku slavu Svetog Jovana, a dvije trećine idu na tu slavu, utjecati na slabiji odziv birača. Nikolić je, međutim, trijumfirao uz odziv koji je najveći od 2000. godine, kad je srušen režim Slobodana Miloševića. Nije ga spriječilo ni to što je predsjednik Rusije Vladimir Putin neposredno uoči izbora Tadiću čestitao 50. rođendan.

Jedan od razloga Nikolićeve pobjede mogla bi biti umivena predizborna kampanja, potpuno atipična za SRS, čijem se lideru Vojislavu Šešelju u Haagu sudi za ratne zločine.

Tijekom kampanje Nikolić nije spominjao svoje prijašnje izborne adute: liniju Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica kao zapadnu granicu “srpskih zemalja“, ni titulu četničkog vojvode, zasluženu ratovanjem u Slavoniji 1991. Prestao je i na reveru nositi bedž sa Šešeljevim likom.

Umjesto toga, Nikolić se, dotad poznat po “ledenoj faci“, na izbornim plakatima pojavio s osmijehom i neutralno-romantičnim sloganom “Svim srcem“, zalažući se za približavanje Beograda Rusiji, ali i Europskoj Uniji.
Na podsjećanje da je svojedobno predlagao da Srbija postane ruska gubernija, Nikolić je odgovorio da se “samo šalio“, a u kampanji je izbjegavao ružno govoriti o drugim predsjedničkim kandidatima. Na Nikolićevim skupovima nastupala je pobjednica prošlogodišnjeg Eurosonga. Marija Šerifović, koja “s imidžem lezbijke i Romkinje“ nikako ne odgovara predodžbi o pristašama SRS-a kao konzervativnim ksenofobičnim nacionalistima. Tvrdnje da je novu sliku Nikolića kreirala washingtonska lobistička tvrtka “Quinn Gillespie“, čijim se uslugama koriste bivši predsjednici SAD-a George Bush i Bill Clinton, SRS je demantirala, a isto su učinili i Amerikanci. Činjenica je, međutim, da je Nikolić osvojio 1.610.000 glasova, odnosno 39,6 posto, prema Tadićevih 1.450.000, odnosno 35,4 posto.


BORIS TADIĆ, aktualni predsjednik Srbije, u utrci za drugi mandat ovisi o pomoći Vojislava Koštunice i Velimira IlićaBORIS TADIĆ, aktualni predsjednik Srbije, u utrci za drugi mandat ovisi o pomoći Vojislava Koštunice i Velimira IlićaOd 160.000 glasova razlike Nikoliću je mnogo važnije to što će Tadiću biti vrlo teško za samo 14 dana privući dovoljan broj simpatizera drugih predsjedničkih kandidata. Čak ako i pokaže iznimnu spremnost za kompromise, Tadić nema velike šanse za konačnu pobjedu.

Prvi krug izbora je kao trećeplasirani završio ministar za infrastrukturu i lider stranke Nova Srbija Velimir Ilić, sa 7,4 posto glasova. Ilić je u predizbornoj kampanji imao podršku premijera i lidera Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislava Koštunice. Mada je u vladi koalicijski partner Tadićeve Demokratske stranke, Ilić je u kampanji kritizirao isključivo aktualnog šefa države. Ilić je uspjeh ostvario unatoč tomu što je 13. siječnja za građane svog Čačka organizirao razočaravajući doček “srpske Nove godine“, jer je najavljena “pneumatska pevaljka“ Svetlana Ražnatović u zadnji čas otkazala nastup. Simbol primitivizma, poznat po sklonosti da fizički i verbalno napada novinare i običaju da intervjue daje kraj svog bazena u kojem pluta kajak, Ilić se nakon izbora, unatoč relativnom uspjehu, nije pojavio pred novinarima - zli jezici i svjedoci tvrde da je razlog bilo pijanstvo.

Teško je očekivati da će mnogi od 310.000 Ilićevih birača u drugom krugu podržati zagovornika europskih integracija Tadića. Niz političkih analitičara tvrdi da će za ishod drugog kruga izbora biti presudna Koštuničina odluka o tome kojeg će kandidata podržati. Pitanje je, međutim, koliko Koštunica, iako premijer i osnovni kreator svih poteza vlade u Beogradu, može utjecati na biračko tijelo Srbije.

Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima Koštunica i Ilić, s manje od 17 posto glasova koje je osvojila njihova “Narodnjačka koalicija“, uspjeli su se izboriti za položaj premijera i niz ministarskih mjesta. Sad je Ilić, kao narodnjački kandidat, osvojio drastično manji postotak glasova, usprkos Koštuničinoj podršci, tako da nije jasno koliki je premijerov utjecaj na ponašanje biračkog tijela, odnosno pristaša njegova DSS-a. Osim toga, Koštunica je mnogo bliži Nikoliću nego Tadiću što se tiče odnosa Srbije prema Europskoj Uniji, a osnovni je razlog budući status Kosova.

PUTIN I KOŠTUNICA Uvjet premijera Srbije za podršku Tadiću mogao bi biti prodaja NIS-a RusimaPUTIN I KOŠTUNICA Uvjet premijera Srbije za podršku Tadiću mogao bi biti prodaja NIS-a RusimaKoštunica i Tadić dijele stav da je Kosovo neotuđivi dio Srbije, da se pregovori Beograda i Prištine o budućem statusu Kosova moraju nastaviti dok se ne postigne kompromis i da konačni stav o tome mora donijeti Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Obojica odbacuju mogućnost neovisnosti Kosova, baš kao i Nikolić. U tome imaju podršku Moskve, koja, otkad je otkrila da Zapad ovisi o njenim energentima, iskorištava svaku priliku da se suprotstavi SAD-u. Washington i EU, međutim, smatraju da više nema prostora za pregovore Beograda i Prištine i da je neovisnost Kosova neizbježna. Amerikanci žele svoje vojnike povući iz sastava međunarodnih snaga KFOR na Kosovu na mnogo važnije položaje u Iraku i Afganistanu, a EU smatra da je Kosovo europski problem, zbog čega je Bruxelles spreman onamo poslati svoju policijsko-sudsku misiju. Njen cilj bi bio da zamijeni sadašnju civilnu misiju UN-a.

Baš kao i ostale nekadašnje jugoslavenske republike, Srbija pokušava postati članicom EU. Sljedeći korak na tom putu trebalo bi biti potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Bilo je najavljeno da će SSP biti potpisan 28. siječnja, ali više članica EU, predvođenih Nizozemskom, inzistira na ispunjavanju uvjeta da Beograd potpuno surađuje s Haaškim sudom, odnosno da mu izruči bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića. Nedavno je Koštunica, međutim, ohrabren podrškom Rusije u kosovskom pitanju, postavio Bruxellesu svoj uvjet i promijenio uloge: želi li EU potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Beogradom, mora se odreći slanja svoje misije na Kosovo.

Pomalo zbunjeni Bruxelles ponadao se da će to što je Slovenija 1. siječnja preuzela predsjedavanje EU pomoći da Ljubljana ostvari bližu komunikaciju s nekadašnjim dijelom zajedničke države. Šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel izjavio je da je Srbija ispunila uvjete za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i konstatirao da ne treba žuriti s proglašenjem neovisnosti Kosova, ali i da je “lažna dilema“ treba li EU potpisati sporazum s Beogradom ili poslati misiju na Kosovo. Koštunica je preko svog savjetnika za medije Srđana Đurića odgovorio: “Dobro bi bilo kad Rupel ne bi sebi davao takvu slobodu da odlučuje u ime Srbije. Je li lažna dilema da će EU morati birati između potpisivanja sporazuma sa Srbijom i slanja misije, Rupel će vidjeti 28. siječnja.“

ČEDOMIR JOVANOVIĆ Liberal je jedini srpski političar koji kaže da su ljudi važniji od teritorija KosovaČEDOMIR JOVANOVIĆ Liberal je jedini srpski političar koji kaže da su ljudi važniji od teritorija KosovaVjerojatno je da nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji mnogi u Bruxellesu razmišljaju o načinu kako da podrže “europski orijentirane snage“, po njima oličene u Tadiću, možda i potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 28. siječnja, “bez obzira na Mladića“.

Malo je, međutim, vjerojatno da bi i takvo gledanje kroz prste bitno pomoglo Tadiću u drugom krugu izbora. Četvrti po broju glasova u prvom krugu izbora je kandidat Socijalističke partije Srbije (SPS) Milutin Mrkonjić. Iako je on provjereni kadar bivšeg Miloševićeva režima, Mrkonjić je dobio 245.000 glasova, odnosno šest posto. Nemoguće je zamisliti da bi itko od Mrkonjićevih glasača u drugom krugu podržao Tadića, “jednoga od onih koji su Miloševića otjerali u Haag“. Apsurd je da će se Tadić u drugom krugu izbora s najvećom sigurnošću moći osloniti na simpatizere Liberalno-demokratske partije (LDP), čiji je lider Čedomir Jovanović u predizbornoj kampanji prema predsjedniku Srbije bio kritičniji čak i od Ilića. Jovanović je bivši potpredsjednik Demokratske stranke, koju je napustio i osnovao LDP nakon poraza u stranačkom obračunu s Tadićem. Novom lideru svoje nekadašnje stranke Jovanović ne može oprostiti suradnju s Koštunicom, ali mu nudi podršku u drugom krugu, ako se biračima obrati iskreno, “a ne praznom pričom o Europi“.

Tadić bi u drugom krugu mogao računati i na 90.000 glasova Mađara u Srbiji, ali samo ako ispuni zahtjeve njihova predsjedničkog kandidata Istvána Pásztora.

Pred Tadićem je težak zadatak da ostane predsjednik. Ako i uspije, nakon što namiri dugove saveznicima, morat će voditi računa da je u prvom krugu izbora više od 1.850.000 građana Srbije (46 posto biračkog tijela), podržalo Nikolića i Mrkonjića, ljude koji su prije samo sedam godina bili moćni dijelovi Miloševićeva režima, najmračnijeg dijela srpske povijesti.

Gazprom i Koštunica

Boris Tadić će, kako bi u drugom krugu dobio podršku Vojislava Koštunice, vjerojatno morati popustiti u vezi s ponudom ruske državne kompanije Gazprom da kupi 51 posto državnog poduzeća Naftna industrija Srbije (NIS). Koštunica i Velimir Ilić su, navodno, bili spremni prihvatiti ponudu da Gazprom za oko 500 milijuna eura kupi većinski dio NIS-a i izgradi plinovod kroz Srbiju. U vladi su, međutim, bili jači stavovi da bi NIS mogao biti prodan za mnogo veći novac. Europska Unija izrazila je nezadovoljstvo što se prodaja obavlja bez međunarodnog natječaja.

Pitanje Kosova

PREDIZBORNU KAMPANJU u Srbiji popratili su i plakati s likovima svjetskih državnika Willyja Brandta i Johna F. Kennedyja te sloganom 'Kosovo je Srbija'PREDIZBORNU KAMPANJU u Srbiji popratili su i plakati s likovima svjetskih državnika Willyja Brandta i Johna F. Kennedyja te sloganom 'Kosovo je Srbija'Kosovo je 1999., nakon zračnih udara NATO-a, postalo neovisno o Srbiji, ali je i danas osnovno političko pitanje u Beogradu. Boris Tadić, Vojislav Koštunica i Tomislav Nikolić slažu se da je Kosovo neotuđivi dio Srbije i ne prihvaćaju mogućnost da dobije status države, bez obzira na stav tamošnjeg stanovništva. Tvrde da ni jedna država na svijetu nije nikad prihvatila da joj se oduzme 15 posto teritorija, kao da Srbija 1999. nije vodila i izgubila rat za Kosovo. Čedomir Jovanović jedini je srpski političar koji tvrdi da treba voditi računa o ljudima na Kosovu, a ne samo o teritoriju. Kosovo je ujedno postalo osnovni argument za usporavanje puta Srbije prema Europskoj Uniji.

Vezane vijesti

Nikolić pravda svoje izjave o Vukovaru i Srebrenici

Nikolić pravda svoje izjave o Vukovaru i Srebrenici

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je u petak za agenciju Tanjug da je njegova izjava o Vukovaru, koja je u Hrvatskoj izazvala brojne… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika