IZ SPLITSKE BANKE U HYPO Wolfgang Peter u Hypo grupu došao je prije šest mjeseci, kada je iz uprave otišao Günter Striedinger; Peter je prije toga tri godine bio direktor Splitske bankeHypo Alpe Adria banka našla se nedavno u središtu zanimanja hrvatske i austrijske javnosti, nakon što je državno odvjetništvo iz Klagenfurta pokrenulo istragu protiv Vladimira Zagorca i njegovih austrijskih suradnika zbog sumnje u pranje novca. Hypo banka je nedavno odbacila sumnje da je sa Zagorcem prala novac. To je u razgovoru za Nacional učinio i Wolfgang Peter, član uprave Hypo grupe, zadužen za financije i risk menadžment. Peter se upravi Hypo grupe pridružio prije 6 mjeseci. Iskusan je bankar, koji je i ranije radio u Hrvatskoj u sklopu Splitske banke. Zagorčevi odvjetnici ovlastili su banku da otkrije neke detalje vezane uz poslovne odnose banke i Zagorca. Međutim, iz onoga što je Peter ispričao Nacionalu, mogao bi se steći dojam da su Zagorčevi odvjetnici praktično dali banci ovlaštenje tek da izjavi da su svi njihovi poslovi bili uredni, bez otkrivanja bilo kakve supstance o tim aranžmanima. Ipak, u razgovoru za Nacional Peter je pristao iznijeti neke dosad nepoznate detalje vezane uz poslovne veze Hypo grupe i Vladimira Zagorca.

NACIONAL: Kako se osjećate otkako se banka u kojoj radite našla na udaru i hrvatskih i austrijskih vlasti zbog ozbiljnih sumnji u sudjelovanju u pranju novca?
- Osjećam se prilično dobro, jer sam se Hypo grupi pridružio prije 6 mjeseci. Mislim da sam tada donio posve ispravnu odluku. Do danas sam prikupio dovoljno informacija unutar banke, ali imam i dovoljnu distancu da cijelu situaciju mogu kvalitetno sagledati i iz vanjske perspektive. Sve što mogu reći je da je naša banka izvrsna, da ima izvrsne ljude, te da ima kvalitetne temelje za daljnji razvoj. U javnosti su se nedavno pojavili neki navodi protiv naše banke. Mislim da te navode možemo posve odbaciti i demantirati, kao i sva pitanja koja su otvorena o navodno spornim vezama banke i Vladimira Zagorca. U tom odnosu imamo posve čistu situaciju. Kako su nam Zagorčevi odvjetnici dali dopuštenje da možemo govoriti o prirodi naših odnosa s njihovim klijentom, mogu iznijeti neke detalje o odnosu Zagorca i banke, o čemu je banka već i izdala priopćenje. Sa Zagorcem nismo imali nikakvih poslovnih odnosa do početka 2004., a tada smo počeli poslovno surađivati. Banka je neke kredite dala izravno njemu. Radi se o iznosu od 4 milijuna eura. Banka je sa 70 milijuna eura financirala i neke projekte s kojima je Zagorec povezan. Zagorec je u banku položio nekoliko stotina tisuća eura i to je sve. Zato se zbog svega toga osjećam prilično dobro i ne osjećam pritiske. U vrijeme kada se u raznim austrijskim i hrvatskim novinama pisalo o sumnjivim aktivnostima i transakcijama za vrijeme i nakon rata u Hrvatskoj, naša banka sa Zagorcem nije imala nikakve odnose. U to vrijeme takve transakcije radile su neke druge austrijske banke u kojima su se nalazili sporni računi. Danas o njima nitko ne govori.

NACIONAL: Na koje banke mislite?
- Ne bih komentirao, jer to nije način na koji poslovno komuniciram. Međutim, svi oni koji su za to zainteresirani, točno znaju o čemu govorim.

NACIONAL: Čemu su bila namijenjena 4 milijuna eura zajma Vladimiru Zagorcu?
- Taj novac bio je namijenjen Zagorčevim projektima u Austriji. Prije no što je 2004. stupio u kontakt s našom bankom, on je već u Austriji tijekom posljednjih 5-6 godina radio projekte koje su financirale druge banke.

NACIONAL: Spomenuli ste da je Zagorec deponirao nekoliko stotina tisuća eura u banci, te da je banka poduzela sve uobičajene mjere da provjeri porijeklo tog novca. O kakvim se mjerama radi i koje je porijeklo tog novca? Što biste mene pitali o porijeklu novca da se pojavim na šalteru vaše banke i poželim deponirati 700 tisuća eura?
- Kao financijska institucija striktno se pridržavamo zakona i pravila, koja su specifična za različite zemlje. U Austriji se tako striktno pridržavamo postojećih zakona o sprječavanju pranja novca. Svi naši dužnosnici točno znaju koja pitanja treba postaviti i kako provjeriti podrijetlo novca koji ulazi u banku. Ne mogu vam precizno odgovoriti koje procedure tehnički provodimo, ali te procedure detaljno provode naši djelatnici koji su zaduženi za te poslove. U Zagorčevu slučaju također smo poštovali našu uobičajenu proceduru. Uskoro ćemo vidjeti kakvi će biti rezultati nadzora naše banke od strane nadležnih austrijskih tijela, koja, među ostalim, ispituju i je li bilo pranja novca.

NACIONAL: Je li Zagorčevih nekoliko stotina tisuća eura na računima u vašoj banci zapravo svojevrsno osiguranje za 4 milijuna eura kredita koje ste mu odobrili?
- Taj novac je odvojen i nikad nije bio korišten kao kolateral za kredite. Svi krediti koje smo odobrili što Zagorcu osobno, što za projekte s kojima je povezan, jako su dobro pokriveni kolateralima.

NACIONAL: Kakvi i čiji kolaterali pokrivaju 4 milijuna eura kredita koje ste odobrili Zagorcu osobno?
- On svoje kredite normalno otplaćuje - nemamo nikakvih sumnji niti problema. Kolaterali se odnose na hipoteke.

NACIONAL: Tko je dao te kolaterale - druge osobe, ili druge kompanije?
- Koliko mi je poznato, radi se o Zagorčevoj imovini koju je stavio pod hipoteku.

NACIONAL: Radi li se o imovini koju ima u Austriji, ili u inozemstvu? O kakvoj je imovini riječ?
- Privatni krediti za Zagorca danas su nešto manji, jer ih uredno otplaćuje. Svi su krediti uredno osigurani. Mi nismo prava adresa koju biste trebali pitati ta pitanja. Mi samo poslujemo u skladu s postojećim zakonima. To potvrđuju i brojni dokumenti nadležnih institucija koje kontroliraju naše poslovanje. Mislim da smo mi trenutačno jedna od institucija koja ima najkvalitetniju i najkonstantniju reviziju u Europi. Revizije nikad nisu pronašle ništa što bi pokazalo da je banka kršila zakone. Naša je obveza prema klijentima, uposlenicima i dioničarima da poslujemo u skladu sa zakonom. U tom smislu mogu govoriti u ime banke, ali ne i u ime naših klijenata, od kojih svaki zasebno odgovara za svoje postupke i poslovanje.

NACIONAL: Spomenuli ste 70 milijuna eura kredita za projekte s kojima je Zagorec povezan. O kakvim se projektima radi? Jesu li to isključivo projekti u Hrvatskoj?
- Radi se o projektima u Hrvatskoj. Kao banka dugo financiramo projekte vezane uz turizam, infrastrukturu i nekretnine. Ponosni smo što možemo reći da smo u Hrvatskoj prisutni više od desetljeća, te da smo počeli poslovati u Hrvatskoj u vrijeme kada su drugi Hrvatsku promatrali kao rizičnu zemlju. Mi smo u Hrvatsku uvijek vjerovali i financiranjem takvih projekata pomogli smo i razvoju Hrvatske. Širom zemlje financiramo puno projekata vezanih uz nekretnine i turizam. Među njima je i 5 projekata s kojima je povezan Vladimir Zagorec. Radi se o uobičajenim i isplativim projektima odličnih performansi, a vezani su uz nekretnine. Ti projekti govore sami za sebe i u njih vjerujemo. U Hrvatskoj financiramo nekoliko takvih projekata i zato i jesmo tako tržišno jaki.

NACIONAL: Možete li biti malo precizniji oko projekata s kojima je Zagorec povezan? Primjerice, s 18 milijuna eura financirali ste na Hvaru pripremu planova i kupovinu zemlje na kojoj bi se trebale graditi 62 vile, ali ta zemlja još nije postala građevinsko zemljište, već je i dalje klasificirana kao pašnjak ili šuma. Praktično ste od tog iznosa odobrili 7 milijuna eura za kupovinu dalmatinskog krša, koji sigurno ne vrijedi toliko. Kako vas je Zagorec uvjerio da će ta zemlja postati građevinsko zemljište?
- Ne mogu komentirati nijedan specifičan slučaj. Mogu reći da imamo iskustvo da je Hrvatska, a posebno njena obala, vrlo atraktivna i da je ondje cijena zemljišta vrtoglavo rasla. To nije specifično samo za Hrvatsku. U pravilu investitori ulažu u budućnost zemlje i realiziraju određene poslovne prilike. Nakon svega, mi kao bankari sagledavamo svaki od tih projekata i donosimo zaključak ima li neki projekt smisla i isplativosti, ili ne. To je istina o poslovanju naše banke. Na koncu se uvijek pokazuje da su naše procjene i odluke bile kvalitetne. Slučaj o kojem govorite sličan je desetinama drugih. I u drugim zemljama su slični trendovi.

JÖRG HAIDER I WOLFGANG KULTERER, koruški poglavar i bivši prvi čovjek Hypo grupeNACIONAL: Znači da i izvan Hrvatske financirate kupnju livada, krša i šume, koji tek naknadno postaju građevinske zone?
- Tako je, ali Hrvatska je, na sreću njenih stanovnika, poseban slučaj. Vrijednost zemljišta u Hrvatskoj samo će dodatno rasti. To je nešto što je očito i što se može vidjeti širom Hrvatske čak i sada.

NACIONAL: Prema dokumentima u posjedu Nacionala vaša banka je za projekte s kojima je povezan Zagorec davala kredite koji se zajedno s kamatama otplaćuju odjednom za 4-5 godina. Je li to uobičajen način financiranja klijenata i kako se on odražava na vaše bilance?
- To činimo vrlo često u takvim i sličnim projektima. To je normalno poslovanje.

NACIONAL: Državno odvjetništvo tvrdi da je vaša banka Zagorčeve projekte financirala sa 260, a ne 70 milijuna eura. Kako to komentirate?
- To ne mogu komentirati, jer ne znam što stoji iza tih procjena.

NACIONAL: Bivši uposlenik vaše banke Günther Striedinger također je na udaru, zbog sumnji u pranje novca, nadležnih austrijskih i hrvatskih institucija. Opće je uvjerenje da je on morao napustiti poziciju u banci zbog sumnjivih poslova u kojima je sudjelovao u Hrvatskoj. Je li to točno i kako komentirate način njegova poslovanja dok je radio u banci?
- U drugoj polovici prošle godine nadzorni odbor Hypo grupe odlučio je napraviti određene promjene menadžmenta na visokoj razini unutar grupe. To su glavni razlozi smjena, zbog kojih sam i ja osobno bio u poziciji preuzeti funkciju koju trenutačno obnašam. U protivnom, ne bih bio ovdje gdje sam sada. Cilj tih poteza bio je s jedne strane nastaviti vrlo uspješno razvijanje banke, koje je bilo omogućeno pravilnim strateškim procjenama od prije deset godina, a danas taj uspješni način poslovanja treba prilagoditi novim okolnostima. Iz tog razloga također se mijenjala uprava. Bivši članovi uprave u prošlosti su napravili odličan posao. Koliko mi je poznato, Striedinger je napustio banku zato što se želio suočiti s nekim novim poslovnim izazovima izvan banke. Može se reći da je unutar banke došlo do strateških preorijentacija, koje su dovele do novih kadrovskih rješenja. To je, s vremena na vrijeme, dobro učiniti. Nova uprava namjerava nastaviti ići uspješnim putem, a posebno ćemo se fokusirati na područje risk-managementa koje treba učiniti adekvatnim veličini i tržišnom udjelu koji je banka uspjeli dosegnuti.

NACIONAL: Državno odvjetništvo tvrdi da su Striedinger i njegov rođak Hermann Gabriel vlasnici tvrtke Sambuca u Lihtenštajnu, te da je ta tvrtka primala sumnjiv novac iz Hrvatske, koji je kasnije koristila za pokriće kredita koji su plasirani za financiranje projekata povezanih sa Zagorcem. Jesu li te tvrdnje točne?
- To također ne mogu komentirati. Rekao sam vam sve što sam mogao o kolateralima koji su pratili te projekte.

NACIONAL: Hypo banka se priprema za skori izlazak na burzu. Hoće li negativni publicitet usporiti taj proces?
- Mislim da posljednji mjeseci pokazuju da je banka u odličnom stanju. Mi smo snažna i brzo rastuća banka. Investitori nam vjeruju, skupili smo i 250 milijuna eura dodatnog kapitala od njemačkih, austrijskih i međunarodnih investitora. Oni su sigurno napravili ozbiljno ispitivanje našeg poslovanja prije no što su uložili taj novac. Provjerili su sve unutar banke i analizirali sve dijelove bančina poslovanja, a mi smo vidjeli da postoji interes za našu priču o poslovnom uspjehu, kao i za razvoj projekata koje financiramo. Ljudi širom Europe vjeruju u našu poslovnu priču i model poslovanja koji razvija tržišta srednje i jugoistočne Europe. S druge strane, imamo druge investitore u obveznice. U zadnjih 6 mjeseci, otkako je posao preuzela nova uprava, izdali smo 7,5 milijardi eura u obveznicama. Postoji jak apetit investitora koji vjeruju u banku, čak i izvan Europe. Nastavit ćemo pripreme za izlazak na burzu.

NACIONAL: Kako biste opisali trenutačnu situaciju na hrvatskom bankarskom tržištu?
- U Hrvatskoj sam radio više od 3 godine. Mislim da je hrvatsko financijsko tržište vrlo jako, prepuno poslovnog nadmetanja. Monetarno ozračje je jako, kao i nadzor nadležnih institucija. Hrvatsko financijsko tržište jedno je od najspremnijih dijelova hrvatske ekonomije za pridruživanje EU. U Hrvatskoj sam stekao odlična iskustva, a razlog zašto sam se priključio Hypo grupi je to što je jako dobro pozicionirana u ovom dijelu Europe. Strategija ulaska na tranzicijska tržišta u jugoistočnoj Europi u ranoj fazi tranzicije pokazala se odličnom. Pruža odlične mogućnosti zarade, ali i otvara mogućnosti pomaganja lokalnoj zajednici u njezinu razvoju.