NICOLAS SARKOZY, kandidat desnice, osvojio je najviše glasova zahvaljujući čvrstom stavu prema imigrantima i imigraciji u FrancuskuRezultati prvog kruga francuskih predsjedničkih izbora su zanimljivi, iako ne i iznenađujući. Većina političkih komentatora očekivala je da će u drugi krug ući kandidat desnice Nicolas Sarkozy i socijalistička kandidatkinja Ségolène Royal, dok su centristi Françoisu Bayrouu i ultradesničaru Jean-Marieju Le Penu davali manje šanse, a preostalih se osam predsjedničkih kandidata s punim pravom smatralo potpunim autsajderima. Tako se i dogodilo, Sarkozy, koji je dobio 30,78 posto glasova, i Ségolène Royal, koja je dobila 25,32 posto, sučelit će se 2. svibnja u drugom krugu izbora, kad će se napokon odlučiti tko će na predsjedničkom položaju naslijediti Jacquesa Chiraca.

U ovom prvom krugu predsjedničkih izbora zanimljivo je kakve su rezultate kandidati postigli s obzirom na predviđanja, te s obzirom na rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora prije pet godina, dakle, 2002. Tada je prvi krug završio velikim iznenađenjem jer je u drugi krug uz favoriziranog Jacquesa Chiraca ušao autsajder Le Pen, a ne predstavnik socijalista Lionel Jospin. Ovaj put se takvo iznenađenje nije dogodilo, a to su spriječili birači dviju najvećih političkih grupacija degolista i socijalista, koji su - za razliku od prethodnih izbora - masovno izišli na izbore. Prije pet godina na birališta je u prvom krugu predsjedničkih izbora izišlo 72 posto birača, a ove godine čak 84,5 posto, što je drugi najviši postotak u povijesti francuskih predsjedničkih izbora. Prije pet godina su i socijalisti i degolisti u velikom broju prvi krug bojkotirali razočarani i nezadovoljni općim stanjem u državi, ali i svojim kandidatima. To se posebno odnosilo na socijalističke birače, koji nikako nisu bili zadovoljni Jospinom, pa je on dobio samo 16 posto glasova, pola posto manje od Le Pena, čiji su ultradesni glasači uredno i disciplinirano izišli na izbore, a pridružili su im se u podršci Le Penu i mnogi nezadovoljnici, pa je zahvaljujući tome on ušao u drugi krug.

Ovaj put su socijalistički birači bili mnogo discipliniraniji, te su u mnogo većem broju izišli na birališta, te podržali svoju kandidatkinju. Njena predizborna kampanja nije bila baš najsretnije vođena, a i ona sama je činila kojekakve političke gafove. U veljači i ožujku čak se činilo da bi joj mogao izmaknuti drugi krug. Tada je naglo porasla popularnost centrista Bayroua, koji se odjednom pojavio kao velika prijetnja i njoj i Sarkozyju. U posljednjim tjednima kampanje ona je uspješno odbila tu prijetnju Bayorua, pa se govorilo da se čak potpuno približila Sarkozyju. Posljednje ispitivanje javnog mnijenja napravljeno u petak dalo joj je 26 posto podrške birača, samo jedan postotak manje od Sarkozyja.

Na kraju je razmak između Sarkozyja i nje bio ipak veći, čak 5 posto, ali su u njenom izbornom stožeru zadovoljni takvim rezultatom, jer je postigla svoj osnovni cilj i ušla u drugi krug. Pokazala je da je imala čvrstu podršku socijalističkih birača, što se vidi po činjenici da je ona na ovim izborima dobila čak 9 posto više glasova od Jospina na prošlim. Bayrou nije uspio u svojoj namjeri da uđe u drugi krug, iako se u jednom trenutku činilo da je tome blizu. Birači su za njega počeli pokazivati zanimanje tek u kasnoj fazi predizborne kampanje, kada im se učinio novom svježom snagom francuske političke scene, a i njegov centristički program mnogima se svidio. No nakon prvog ushićenja javnosti njegovim likom i istupima oduševljenje je splasnulo kada se pokazalo da Bayrou, kako bi se svidio i lijevim i desnim biračima, lavira u svojim stavovima te se ne želi opredjeljivati. To je smetalo mnogim francuskim biračima, posebno onima koji su snažno ideološki opredijeljeni, te koji ne vjeruju u centrističke ideje. Podrška Bayrouu je u posljednjim tjednima kampanje počela opadati, pa je on na kraju dobio 18,47 posto. On tvrdi da je time zadovoljan jer taj rezultat pokazuje da raste podrška idejama centra. Kao dokaz tome ističe razliku između svojih rezultata na ovim izborima i na prijašnjima na kojima je dobio samo 6 posto.

Le Pen ne može nikako biti zadovoljan rezultatom. Računao je na najmanje 15 posto, a možda i više, a dobio je samo 10,87 posto, 6 posto manje nego 2002. Pokazalo se da je njegova ultradesničarska platforma izgubila podršku, da se počela smanjivati njegova biračka baza, a posebno je značajno što je on izgubio i glasove onih koji su se za njega opredjeljivali u posljednji trenutak nezadovoljni drugim kandidatima. Ovo je vjerojatno kraj Le Penovih predsjedničkih ambicija.

Slab Le Penov rezultat uvelike je posljedica mudre izborne strategije pobjednika ovog kruga izbora Nicolasa Sarkozyja. On je pozornost svoje kampanje usredotočio nadesno. Njemu u prvom krugu predsjedničkih izbora nije glavna briga bila ono što je radila socijalistička predsjednička kandidatkinja Ségolène Royal, koja mu je bila naoko najopasniji konkurent, nego ono što se događalo na desnom krilu francuske političke scene, što su radili njegovi tamošnji konkurenti, umjereni centristički kandidat Bayrou i ultradesni Le Pen. Njemu je bilo važno da ta dva konkurenta oslabi u toj fazi predizborne kampanje, jer su mu njih dvojica bila opasnija od Ségolène Royal u prvom izbornom krugu.

Le Pen mu je bio opasan jer mu je mogao oteti glasove na desnici. Le Penu je popularnost u jednoj fazi predizborne kampanje bila ponešto porasla, te je - prema nekim anketama - iznosila oko 14 posto. No njega su obično podržavali ljudi do kojih ispitivači javnog mnijenja najčešće ne dolaze, pa je on na izborima obično dobivao više glasova nego što to predizborne ankete najavljuju. Zahvaljujući i tome je on na prošlim predsjedničkim izborima ušao u drugi krug.

Bayrou je Sarkozyju smetao iz sasvim drugog razloga. Ispitivanja su pokazivala da bi u drugom krugu, ako se tamo nađu Sarkozy i Ségolène Royal, lako pobijedio Sarkozy, ali bi sasvim drukčija situacija bila ako bi Bayrou ušao umjesto Ségolène Royal u drugi krug. U takvom drugom krugu Bayrou - s glasačima centra i ljevice - mogao bi pobijediti Sarkozyja. Zato je Sarkozyju bilo važno da u drugi krug svakako uđe Ségolène Royal, pa je tukao po Bayrouu.

Prema nekim francuskim novinama Sarkozy je u toj fazi bio planirao svim oružjima udariti na Bayroua, zanemariti čak i Le Pena, ali ga je jedan Le Penov potez zbunio i natjerao da se okrene oštrije i protiv njega. Le Pen, kojem je 78 godina, ovu je predizbornu kampanju vodio mnogo umjerenije nego prije, nije putovao po zemlji, a i stavovi su mu bili manje ekstremni. No sredinom travnja napravio je nešto što je izazvalo opću pozornost. Napao je Sarkozyja da nije pravi Francuz zato što ima tri četvrtine strane krvi, jer su mu dva djeda i jedna baka rođeni izvan Francuske. Doslovno je rekao da Sarkozy “dolazi iz imigrantske sredine”, za razliku od njega koji je, kako je za sebe rekao, “ukorijenjen u rodno tlo”. U tom radijskom intervjuu on je posebno napomenuo kako “očito tu postoji razlika, pa je riječ o izboru koji će mnogi Francuzi smatrati fundamentalnim”. Le Pen je tako zaigrao na ksenofopske osjećaje, koje gaje mnogi desni birači, protivnici proteklih godina i desetljeća velikog useljavanja u Francusku s raznih strana, zabrinuti da im ti došljaci oduzimaju radna mjesta, uvjereni da su oni i poticatelji sve većeg kriminala i nesigurnosti u Francuskoj.

Francuski novinski komentatori su tvrdili da je Le Pen ovdje dosta neugodno pogodio Sarkozyja. Ono što je Le Pen rekao o Sarkozyjevu podrijetlu je točno. Sarkozyjev otac je Mađar, koji je nakon Drugog svjetskog rata pobjegao u Francusku. Sarkozy ima korijene u mađarskom Szolnoku, grčkom Solunu i francuskom Lyonu, pa za Le Pena i druge desničare “nije bio dovoljno teritorijalan Francuz”. Uz to ultradesničarima Le Penova tipa smetala je i činjenica da ima i četvrtinu židovske krvi, po djedu, sefardskom Židovu, što nitko, međutim, neće javno priznati.

JEAN-MARIE LE PEN ove je godine manje agitirao nego na prethodnim izborima, ali je podmuklo Sarkozyja optužio da ima imigrantske korijeneSarkozy osobno na te tvrdnje nije odgovorio, ali su iz Sarkozyjeva kruga upozorili na nekoliko činjenica. Podsjetili su da je Francuska oduvijek bila imigrantska zemlja, te da su se kao veliki Francuzi, francuski domoljubi, te osobe koje su mnogo dale francuskoj naciji iskazali mnogi ljudi imigrantskih korijena. S druge strane, upozorili su i na činjenicu da je upravo Sarkozy najviše od svih predsjedničkih kandidata i kao ministar unutrašnjih poslova i kao ministar financija radio da se riješe problemi s imigrantima u Francuskoj. On se trudio da se uvede red u četvrtima gdje oni žive, da se smanji tamošnji kriminal i urede odnosi imigrantskih zajednica s državom, a poznato je i da je Sarkozy zagovornik ograničavanja imigracije. On je na indirektan način u posljednjoj fazi predizborne kampanje upozorio na tu svoju poziciju i tako ublažio Le Penov udarac, koji, međutim, nije bio izveden da djeluje na razmišljanja nego na instinkte jednog dijela francuske populacije, pa je time bio posebno podmukao. Kad je shvatio da mu je i Le Pen neugodan, Sarkozy je u toj posljednjoj fazi predizborne kampanje oštro napadao i njegove stavove.

To se udaranje i po Bayrouu i po Le Penu pokazalo dobrom taktikom. Sarkozy je postigao izniman rezultat, koji mu može biti odlična baza za propagandnu predizbornu strategiju sljedeća dva tjedna, do sučeljavanja sa Ségolène Royal. I Sarkozy i Ségolène Royal ulaze u drugi krug osokoljeni svojim rezultatom u prvom krugu, usredotočeni ne samo na sljedeću fazu predizborne kampanje, nego i na velika preračunavanja kako će sada glasove, koji su išli poraženim kandidatima, podijeliti preostala dva kandidata, na čije glasove može računati Sarkozy, a na čije Ségolène Royal. Prve analize pokazuju da je u toj matematici Sarkozy u određenoj prednosti, ali ga to ipak ne čini apsolutnim favoritom izbora. Le Penovi birači će se prikloniti Sarkozyju, Bayrouovi birači će se podijeliti između Sarkozyja i Ségolène Royal, a preostali mali kandidati ljevice, čiji će se birači prikloniti Ségolène Royal, dobili su u prvom krugu tako malo glasova, zajedno jedva 5 posto, da oni neće imati veću ulogu u raspletanju drugog kruga izbora.