Objavljeno u Nacionalu br. 601, 2007-05-22

Autor: Iva Koerbler

GALERIJA

Prva strana knjiga o hrvatskim arhitektima

NIGEL WHITELEY autor je knjige o Peneziću i Rogini

VINKO PENEZIĆ, Nigel Whiteley i Krešo Rogina na balkonu Društva arhitekata u ZagrebuVINKO PENEZIĆ, Nigel Whiteley i Krešo Rogina na balkonu Društva arhitekata u Zagrebu"Ono što posebno volim i cijenim kod arhitekture Penezića i Rogine je da paralelno grade dobre projekte i razvijaju nove misli o arhitekturi digitalnog doba. To je u svjetskim relacijama rijetko i to ih izdvaja", rekao je Nigel Whiteley ovih dana u Zagrebu. Whiteley je jedan od najpoznatijih europskih teoretičara suvremene arhitekture i dizajna, a u Zagreb je došao predstaviti monografiju o hrvatskim arhitektima Vinku Peneziću i Kreši Rogini, koju je napisao za talijansku ediciju IT Revolucija u arhitekturi. Whitley smatra da su njihove pobjede na arhitektonskim natječajima u Japanu bile referenca za dva nastupa na Bijenalu u Veneciji te da su svjetski arhitekti i teoretičari arhitekture prepoznali njihove ideje u osamdesetim i devedesetim godinama kao važnu matricu za arhitekturu digitalnog doba. "Često se ističe podvojenost virtualne stvarnosti i svakodnevice", kaže Whiteley i nastavlja: "Svaki dobar arhitekt mora to imati u vidu u svojim projektima kroz zone rada, odmora, zabave, komunikacije, kroz povezanost tradicionalnih sadržaja i digitalnih mogućnosti. Danas sve postaje vidljivo, dostupno, taktilno i to se ogleda u arhitekturi. Ljudi kao da su sretni što se kroz prozore i zidove vidi i prati njihov privatni život, a taj se fenomen nastavlja putem interneta. Transparentnost je zavodljiva, ona nam daje lažnu otvorenost, ali je jednako tako u današnjem društvu postala dijelom društvene i političke kontrole i znak nadziranog društva." Poslovnice banaka i uredi su potpuno transparentni, vidi se kroz sve zidove, a Big Brother je znak društva kontrole. Ukida se granica između javnog i privatnog radi kulturoloških i tehnoloških promjena u društvu, što nas dovodi do etičkih pitanja u suvremenoj arhitekturi. "Sve je podređeno hedonizmu. Nalazimo se u postindustrijskom, postetičkom i posthistorijskom društvu gdje je utjecaj kapitala primaran. Ako je nešto dostupno širokom sloju ljudi, to ne znači da se radi o demokraciji. Moramo biti svjesni manipuliranja medijima, tehnologijom i, kroz to, fantazijom koja će se u budućnosti nametati i usađivati ljudima putem tehnologije. Bojim se otvorenog pristupa internetu, nedostatka kontrole i kritičkog uma koji će razdvajati smeće od kvalitetnih sadržaja", smatra Whiteley.

Vezane vijesti

Pariško nebo zaparat će neboderi

Pariško nebo zaparat će neboderi

Pariz je arhitektonski jedinstven po svojim haussmanskim zgradama, Eiffelovu tornju, palačama i naherenim nizovima kuća. Takav se turistički odlično… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika