Svjetska banka objavila je u utorak izvješće pod nazivom "Poslovi vladanja 2007: Svjetski pokazatelji vladanja 1996-2006." kojim se mjeri kvaliteta vladanja u 212 zemalja i teritorija. Zaključci se donose na temelju šest kategorija, a to su: građanske slobode i odgovornost, politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma, djelotvornost vlade, kvaliteta zakonske regulative, vladavina prava i kontrola korupcije.

Izvješće je kompilacija tisuća istraživanja i mišljenja stručnjaka dobivena od više od 30 međunarodnih organizacija i financijskih institucija, poslovnih udruženja i nevladinih udruga.

Rezultati pokazuju da su zemlje diljem svijeta, uključujući i neke od najsiromašnijih u Africi, načinile"značajan napredak" u poboljšanju vladanja i borbi protiv korupcije u proteklom desetljeću.

Zemlje u izvješću nisu rangirane, već su dani pokazatelji za pojedine kategorije u postocima, na način da viša vrijednost znači bolju ocjenu vladanja. Dane su i margine greške za pojedinu kategoriju, koje ostavljaju 90-postotnu vjerojatnost da je kvaliteta vladanja unutar naznačenog ranga.

Skandinavske zemlje (Finska, Danksa, Island i druge) nalaze se u vrhu svih, a na začelju su afričke zemlje kao Zimbabve, Somalija i druge.

Hrvatska pak u svim kategorijama ima ocjene u rasponu od 50 do 75 posto, kao i godinu ranije. Najniže je ocijenjena vladavina prava s 52,9 posto, a najviše djelotvornost vlade s 69,7 posto.

U kategoriji građanskih sloboda Hrvatska ima 61,1 posto, političkoj stabilnosti 62,0, regulativi 61,5 i kontroli korupcije 58,3.

Hrvatska unutar regije ipak zaostaje u kvaliteti vladanja za Slovenijom, a bitno prednjači pred BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom. U većini kategorija Hrvatska je bolje ocijenjena od Rumunjske i približno je podjednaka s Bugarskom, novim članicama Europske unije, a 10-ak postotaka zaostaje u ocjenama za Mađarskom, Italijom i Grčkom.

Prema izvješćima iz 2004. i 2005., Hrvatska bilježi napredak u kategorijama političke stabilnosti i djelotvornosti vlade, te nazadovanje u kategorijama građanskih sloboda, kvalitetu regulative, vladavine prava i kontrole korupcije.

Najveći napredak u kategoriji građanskih sloboda napravile su Indonezija, Kenija, Niger, Srbija i Sijera Leone. U političkoj stabilnosti napredak je najveći u Alžiru, Angoli, Libiji, Ruandi i Sijera Leoneu. U djelotvornosti vlade najveći napredak imale su Armenija, DR Kongo, Slovačka Tadžikistan, u vladavini prava Alžir, Liberija, Srbija i Tadžikistan, te u kontroli korupcije Srbija i Tanzanija.

Najviše su pak nazadovale Nepal, Bjelorusija, Bolivija, Obala Bjelokosti, Venezuela i Zimbabve.

Daniel Kaufmann i Aart Kraay, autori izvješća WGI koje ove godine puni svoju 10. obljetnicu, na predstavljanju su istaknuli kako izvješće nije službeni dokument WB-a, ali je široko korišteni izvor kod odobravanja pomoći WB-a, te podloga za političke reformatore, investitore, medije i druge korisnike.

Po riječima Kufamanna, direktora Instituta WB-a, dobro vladanje zemljom može donijeti "razvojnu dividendu" od čak 300 posto.

Značajni padovi ocjene političke stabilnosti zabilježeni su u zemljama kao što su SAD i Velika Britanija, što su autori objasnili postojanjem terorističkih prijetnji.