Objavljeno u Nacionalu br. 615, 2007-08-28

Autor: Stanko Borić, Ante Pavić

NEDUŽNE ŽRTVE SCHENGENA

Mještani uz granicu zbog mostova bjesne na MVP

U PODRUČJU UZ SUTLU i okolici Samobora zatvara se ili ruši 115 ilegalnih graničnih prijelaza koji su lokalnom stanovništvu nužni u svakodnevnom životu

Kuća u kojoj živi obitelj Štrkalj nalazi se na slovenskoj strani granice, a jedini prilazni putovi k njoj su s hrvatske strane tako da dnevno prelaze granicu desetak putaKuća u kojoj živi obitelj Štrkalj nalazi se na slovenskoj strani granice, a jedini prilazni putovi k njoj su s hrvatske strane tako da dnevno prelaze granicu desetak putaNa rijeci Sutli u općini Hum na Sutli mjestimično se vide ostaci mostova koje je slovenska vlast ovih dana srušila kako bi udovoljila strogom graničnom režimu Europske unije koji je poznat kao Schengenski sporazum, što je prilično naljutilo mjesno stanovništvo na hrvatskoj strani granice. Lokalna cesta prema Humu na Sutli, nakon što se skrene s autoceste Zagreb - Goričan, ide uz rijeku Sutlu. Korito rijeke je zaraslo u šipražje i da je riječ o državnoj granici između Slovenije i Hrvatske vidi se samo po pločama koje mjestimično upozoravaju da je to granični prijelaz. Te ploče stoje na mjestima na kojima je preko rijeke lokalno stanovništvo napravilo mostove kako bi moglo doći do svojih susjeda na drugoj strani granice i do svojeg poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u Sloveniji. Većina od desetak mostova, koliko ih ima na tom području, nije bila predviđena za prelazak automobilima. Kuće u pograničnim mjestima na obje strane Sutle nalaze se u neposrednoj blizini rijeke, a kako ona nije šira od pola metra, sva ta mjesta izgledaju kao jedno.

Franjo Tepeš iz mjesta Lupinjak pokraj Huma na Sutli praktički je most imao u dvorištu svoje kuće. Služio mu je za prelazak na njegovo poljoprivredno zemljište koje se nalazi u Sloveniji, 400 metara udaljeno od njegove kuće. Kaže da mu je prije mjesec i pol dana pokucala na vrata hrvatska policija i pitala ga želi li zadržati materijal od kojega je napravljen most. Kada je izišao iz kuće, most su već počeli rušiti slovenski građevinari u pratnji pet slovenskih policajaca. “Prije nekoliko mjeseci došao je načelnik i samo načelno kazao da bi se mostovi mogli srušiti. Vlada RH imala je popis mostova koje će Slovenci rušiti, a nisu nas obavijestili o tome. Ne krivim Slovence. Nitko iz hrvatske državne uprave nije dolazio na teren da vidi ove mostove”, rekao je Tepeš.

Kako bi obradio zemlju, sada mora ići preko graničnog prijelaza Hum koji je udaljen nekoliko kilometara. Zbog takve komplicirane procedure zemlju više ne obrađuje.

Mostovi su služili za prelazak motokultivatora i donošenje namirnica iz trgovina koje su se nalazile na jednoj ili drugoj strani Sutle. Preko njih je stanovništvo išlo i na autobusno stajalište budući da je cesta prema Zagrebu bila na slovenskoj strani. Nova cesta na hrvatskoj strani izgrađena je tek 1998. godine. Sutla do Huma na Sutli nije šira od pola metra pa onaj tko odluči ilegalno prijeći granicu rijeku može vrlo lako preskočiti. Zato Tepešu nije jasno zašto su trebali rušiti mostove: “Mogli su staviti prepreke. U obližnjem grmlju postoje prepreke za tenkove koje su se koristile početkom 90-ih. I to su mogli staviti i privremeno zatvoriti prolaz jer pretpostavljam da ćemo i mi uskoro ući u Europsku uniju, kada neće biti potrebe za rušenjem mostova.”


KALINSKI MOST kod Bregane, star više od tri stoljeća, ograđen je kamenim zaprekama; gostionica Kalin proteže se kroz obje državeKALINSKI MOST kod Bregane, star više od tri stoljeća, ograđen je kamenim zaprekama; gostionica Kalin proteže se kroz obje državeU razgovoru s nekim mještanima saznali smo da je bilo i fizičkih obračuna između Slovenaca i Hrvata zbog rušenja mostova. Tepeš tvrdi da je i dalje u dobrim odnosima sa svojim slovenskim susjedima i da su često znali navraćati preko mosta. Ipak priznaje da su se prije rušenja više družili: “Nakon što su srušili most više nitko ne dolazi i zbog toga mi je žao.”

Neki od mostova toliko su bili dotrajali da već dugo nisu u upotrebi, poput mosta na ulazu u Hum na Sutli koji mještani zovu Deskov grm. Zoran Tepeš, čija se kuća nalazi 50 metara od nekadašnjeg mosta, priča: “Rodbinski smo povezani s jedne i druge strane granice. Međutim, sve je teže prelaziti granicu. Susjed Slovenac, koji je od vas udaljen samo 200 metara zračne linije, sad je mnogo dalje jer moramo ići preko obilježenih prijelaza. Već dvije godine se nismo ni usuđivali prelaziti preko mosta jer je policija s obje strane granice to kažnjavala.”

U tom području miješani brakovi nisu nikakva rijetkost. U jednom takvom braku je i Dragica Močnik, Slovenka koja je rodom iz susjednog slovenskog mjesta Rogatec i već više od dvadeset godina živi u hrvatskom mjestu Strmac, nedaleko od Huma na Sutli. Ispred njene kuće je most koji nisu srušili. Kaže kako je komisija zahtijevala da po sredini mosta stave rešetke s lokotom ako žele da ne bude srušen. Njezin suprug Franjo to je i napravio. Stanovnici Huma uvjereni su, međutim, da taj most nije srušen jer tuda prolaze stanovnici sa slovenske strane koji imaju zemlju u Hrvatskoj. Dragica Močnik kaže: “Moj sin išao je u osnovnu školu u Sloveniju. Prije godinu i pol dana ga je zaustavio hrvatski policajac kad je prelazio ovaj most i kazao mu kako ga mora odvesti u policijsku stanicu zbog ilegalnog prelaska granice. Usprotivila sam se jer nije bio punoljetan. Na kraju ga ipak nije priveo.”

ANTUN DUBRAVKO FILIPEC, gradonačelnik Samobora, grada samo tri kilometra udaljenog od granice, ogorčen je na rad Ministarstva vanjskih poslova RHANTUN DUBRAVKO FILIPEC, gradonačelnik Samobora, grada samo tri kilometra udaljenog od granice, ogorčen je na rad Ministarstva vanjskih poslova RHRazlog zbog čega Slovenija sada ruši mostove koji već godinama postoje jest Schengenski sporazum kojemu je Slovenija pristupila. Kako bi ispunila potrebne uvjete toga sporazuma, Slovenija mora blokirati sve granične putove koji nisu službeni prolazi. Odluka o rušenju mostova donesena je u Zaprešiću na sastanku predstavnika hrvatskih i slovenskih vlada u svibnju 2006., no tek ovoga ljeta počela se primjenjivati. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova kažu kako su lokalne vlasti u hrvatskim pograničnim općinama obaviještene o rušenjima te kako se tada nitko od njih nije žalio. “Slovenija je obećala da će to učiniti jer su dobili sredstva Europske unije za tu namjenu. Nakon sjednice u Zaprešiću prošle godine svim smo općinama u pograničnom području poslali zapisnik s tablicom u kojoj je naznačeno što se zatvara. Neki od njih su se javili i pitali za daljnja objašnjenja pa smo im ih dali. Međutim, nitko od njih nije rekao da ima nešto protiv”, kazao je Nacionalu jedan od sudionika hrvatsko-slovenskoga sastanka.

Većina prijelaza koji se zatvaraju nisu mostovi, nego je riječ uglavnom o šumskim i poljskim putovima. Popis obuhvaća 115 mjesta. “Sveukupno prijelaza preko rijeka i rječica koji će se ukloniti je 15, a najveći dio toga nisu ustvari pravi mostovi, nego brvna postavljena preko vode. Hrvatska inače ima 73 prijelazna mjesta gdje ljudi imaju pravo prelaska granice ako imaju valjanu pograničnu iskaznicu, na kojima će lokalno stanovništvo i dalje prelaziti granicu. Prometnice koje se zatvaraju, bilo da je riječ o mostiću ili nekom poljskom putu, građani ni do sada nisu mogli legalno koristiti.”

Zoran Tepeš pokazuje Nacionalovu novinaru mjesto blizu svoje kuće gdje se nalazio most preko rijeke Sutle koji su slovenske vlasti odlučile srušitiZoran Tepeš pokazuje Nacionalovu novinaru mjesto blizu svoje kuće gdje se nalazio most preko rijeke Sutle koji su slovenske vlasti odlučile srušitiSlovenci su nakon osamostaljenja imali labav režim prema graničnom stanovništvu. Godine 1997. je bio postignut Sporazum o pograničnom prometu i suradnji između Slovenije i Hrvatske, a počeo se primjenjivati tek 2001. Sugovornici iz MVP-a kažu kako su Slovenci bili maksimalno korektni u vezi s tim pitanjem. “U 1997., kada se taj sporazum potpisao, nije ga se sagledavalo s aspekta Schengena. Slovenci su do početka njegove primjene u pregovorima s EU već došli do poglavlja o unutargraničnom režimu prema Schengenu. Slovenska strana je taj ugovor unijela u pregovore s Unijom i EU je prihvatila da se u skladu s tim sporazumom regulira schengenski režim na našoj granici.”

Sve to slaba je utjeha za lokalno stanovništvo koje se teško navikava da ne može ići putovima kojima se već desetljećima služi. Dobar primjer za prikaz apsurdnosti slovensko-hrvatske granice u nekim dijelovima je i kuća obitelji Štrkalj kod Bregane u blizini Samobora. Naime, cesta kojom se dolazi do njihove kuće je na hrvatskoj zemlji, no da bi došli do kuće koja se nalazi preko potočića koji je granica Slovenije i Hrvatske, moraju prijeći preko mostića koji je sagrađen preko potočića i tako ustvari nekoliko puta dnevno prelaziti granicu. Nikola Štrkalj, čija obitelj već desetljećima tamo živi, kaže: “Nisam do sada nikada imao problema s prelaženjem granice, ali ne znam kakav će sada biti režim. Jednostavno nam ne mogu srušiti ovaj mostić jer nemam drugog puta do kuće. Ako ga sruše, onda moraju graditi prilaz s druge strane, što bi ih stajalo jako puno novca. Ja još nikakvih informacija ni od slovenske ni od hrvatske strane nisam dobio. Sve što znam saznao sam iz novina.” Iako ima hrvatsko državljanstvo i u Hrvatskoj plaća poreze, od Slovenije mora tražiti dozvolu boravka jer formalno gledajući živi u Sloveniji i nekretninu na porez plaća slovenskoj državi.

Preko puta kuće Dragice Močnik nalazi se most koji slovenska strana nije srušila zbog toga jer je njezin suprug Franjo stavio rešetkePreko puta kuće Dragice Močnik nalazi se most koji slovenska strana nije srušila zbog toga jer je njezin suprug Franjo stavio rešetkeDubravko Antun Filipec, gradonačelnik grada Samobora na čijem području se nalazi Štrkaljeva kuća, kaže da je to samo jedan od primjera kako će se lokalnom stanovništvu uvelike zakomplicirati život rušenjem mostova. “Slovenci su morali to napraviti i teško je reći da su oni sad ovakvi ili onakvi jer ćemo i mi morati za koju godinu rušiti mostove prema Bosni. Mostovi su tu da spajaju ljude, a njihovo rušenje u svakom slučaju komplicira život na granici.”

Filipec kaže kako nije istina da ih je Ministarstvo vanjskih poslova obavijestilo da će se rušiti mostovi. “Obavijesti o zatvaranjima i rušenjima prijelaza dobili smo od novinara, a ne od Ministarstva vanjskih poslova. Meni su se žalili domaći ljudi jer im to komplicira život, ali tu nema pomoći. Na ovom području ima 10-ak mostova koji uopće nisu navedeni na tome popisu koji je izdalo Ministarstvo, a koji će se rušiti. Recimo, sada će ljudi, da bi došli do svoje njive, morati voziti 7-8 ili čak 10 kilometara. S tim da za neka područja na kojima žive Slovenci uopće nema prilaza sa slovenske strane, nego moraju dolaziti s hrvatske strane tako da će se zakomplicirati život i ljudima s druge strane granice, a ne samo našim stanovnicima. Ti mostovi nisu ilegalni jer su oni oduvijek tu. Svako rušenje mostova je zapravo rušenje sklada života između dviju obala.”

Mostovi koji nisu na popisu

Ako se vozi cestom od Bregane prema Žumberku, može se dobro uvidjeti složenost života na granici. Mnoge obitelji osuđene su na svakodnevno višekratno prelaženje granice. Duž granice nalazi se mnogo mostića koji nisu na službenim popisima, a apsurdnost njihova rušenja tim je veća što se uglavnom nalaze na potočićima preko kojih se može prijeći u dva koraka i bez tih mostova.

Vezane vijesti

'Tamburaška noć' u Samoboru

'Tamburaška noć' u Samoboru

Tamburaško društvo Ferdo Livadić iz Samobora organizira "Tamburašku noć". Pozivaju sve ljubitelje tamburaške glazbe i dobre zabave da im se pridruže… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika