Današnji VERN alumni forum ponudio je prvo predizborno odmjeravanje snaga gospodarskih programa političkih stranaka. U panel diskusiji VERN je okupio glavne ekonomske stranačke stručnjake, koji su pokušali predstaviti stranačke prioritete i planove u tom području. Tako su se po prvi put na istom mjestu našli Damir Polančec, Ljubo Jurčić i Radimir Čačić. HSLS-ov program je pokušao prezentirati Davor Štern, HSS-ov Damir Kovačić, a HSP-ov Igor Mihaljević.

Diskusija je pokazala kako među političkim strankama postoji konsenzus oko toga kako bi Hrvatska trebala izgledati za četiri godine, no razlike u idejama kako to postići. Nažalost, i ova rasprava nije ponudila puno u smislu konkretnih mjera i poteza, već se više raspravljalo o općenitim ciljevima.

Temelj HDZ-ove gospodarske strategije je, kako je rekao potpredsjednik Vlade Polančec, gospodarski rast od 7 posto, ukidanje proračunskog deficita te poboljšanje vanjsko trgovinske bilance. Ipak, Polančec se zaustavio na tim načelnim ciljevima te nije ulazio u detaljnije mjere. Većinu vremena potrošio je braneći sadašnju Vladinu politiku od udruženih kritika Radimira Čačića i Ljube Jurčića. Čačić je u tim verbalnim dvobojima bio vrlo agresivan, pa je prilikom rasprave o brodogradnji za Polančeca i Vladu ustvrdio kako „nemaju zdrave pameti“.

S druge strane Ljubo Jurčić i SDP žele u naredne četiri godine povećati BDP po glavi stanovnika sa sadašnjih 7 tisuća na 10 tisuća eura. Također, cilj im je osigurati ravnomjerniju raspodjelu dohotka, a to namjeravaju postići prvenstveno povećanjem proizvodnje. To planiraju učiniti stvaranjem proizvodnje proizvoda veće dodane vrijednosti.

Program Radimira Čačića i HNS-a temelji se na reformi pravosuđa i ulaganjima u obrazovanje. Cilj je da sva djeca završe srednju školu, a 50 posto njih i fakultet. Čačić nije štedio prilike da kritizira dosadašnji rad HDZ-ove Vlade, pa je tako odmah na početku ustvrdio da proračunski deficit nije kriterij za ništa. U smislu obrazovanja, Čačić je objavio i jedan od rijetkih konkretnih projekata viđenih u današnjoj raspravi. To je uvođenje jednosmjenske nastave u hrvatske škole, što će po njegovim izračunima koštati oko 7 milijardi kuna. Također, Čačić planira kroz privatno poduzetništvo u znanosti povećati godišnju produkciju doktora nauka sa sadašnjih 300 na 2000 doktora godišnje.

HSP-ov program izložio je Robert Mihaljević, istaknuvši kako će se ta stranka zalagati za prestanak privatizacije nacionalnih resursa te kako HSP ne želi licitirati sa stopama rasta. Njihov program također podrazumijeva reformu pravosuđa, ali i javne uprave, jer drže kako je ona ključ uspješnog gospodarstva.

HSS-ov gospodarski program je uglavnom usmjeren prema razvoju ruralnih područja Hrvatske. Smatraju kako se to mora učiniti kroz razvoj poljoprivrede, ali i nepoljoprivrednih djelatnosti na hrvatskom selu. Njihov ekonomski stručnjak Damir Kovačić smatra kako se to mora učinit kroz razvoj proizvodnje prehrambenih proizvoda visoke dodane vrijednosti, koji će se brendirati za svjetsko tržište. Tu je ideju Kovačić podupro s brojnim konkretnim idejama kako to učiniti. Treba napomenuti kako je HSS predstavio najsuvisliju i najkonkretniju gospodarsku strategiju razvoja hrvatskog sela.

Gospodarski program HSLS-a ponešto se razlikuje od ostalih zato što se temelji na mikroekonomskom pristupu. Davor Štern smatra kako je potrebno pronaći krizna žarišta hrvatskog gospodarstva i baviti se njima. U tom je kontekstu apostrofirao brodogradnju. Također, HSLS se protivi daljnjoj privatizaciji velikih državnih kompanija, jer smatra kako ona mogu uspješno poslovati i u državnom vlasništvu.

Upravo se oko brodogradnje vodila žućna rasprava u kojoj je Radimir Čačić nekoliko puta Polančeca i HDZ proglasio nesposobnima. Jedino u čemu su se složili je nužnost restrukturiranja brodogradilišta. Čačić je najavio zatvaranje brodogradilišta u Trogiru, a možda i brodogradilišta 3. maj, dok Polančec smatra kako brodogradilišta ne treba zatvarati, već sanirati.

Puno se pričalo i o privatizaciji HEP-a. Polančec je ustvrdio kako za sada nema takvih planova, ali kako bi u budućnosti HEP mogao biti razbijen u više društava od kojih će neka biti privatizirana. Jurčić je s druge starne rekao kako SDP neće privatizirati ni HEP niti bilo koju drugu energetsku ili prehrambenu tvrtku, s obzirom da njih smatraju temeljem stabilnosti zemlje.