Danas će se sastati predstavnici Vlade, poslodavaca, sindikata, lokalnih vlasti i potrošačkih udruga kako bi razgovarali o politici cijena i poskupljenjima na temu "Problematika utvrđivanja cijena i donošenja odluka iz nadležnosti jedinica lokalne i područne samouprave".

Hoće li Sanader uspjeti uvjeriti poduzetnike i lokalne vlasti da se do proljeća suzdrže od povećanja cijena, još je neizvjesno. Naime, kako piše Večernji list, neovisni analitičari smatraju da je to možda maksimalan domet toga skupa s obzirom na to da se u kratkom roku malo što drugog može učiniti. Prema njihovom mišljenju, trenutno sve ovisi o njegovu političkom umijeću, a i uvjeravanje sudionika skupa neće biti jednostavno s obzirom na to da opozicijski SDP koji drži vlast u Zagrebu, Rijeci, Velikoj Gorici i mnogim drugim gradovima poručuje kako inflaciju mnogo više potiče Vlada svojom politikom nego što to čine lokalne vlasti.

Domaćin današnjeg sastanka bit će Ministarstvo gospodarstva, a pozvani su Hrvatska udruga poslodavaca, sindikalne središnjice, udruge općina, gradova i županija te Udruga potrošača. Inicijalni povod bila je inflacija koja je u prosincu dosegnula rast od 5,8 posto, no u međuvremenu se zabrinjavajući rast cijena hrane i energenata podudario s nenadanom krizom na burzama.

Iako se očekuje da će prema Vladi ići prijedlozi da smanji poreze i doprinose te da time ublaži unutarnje neravnoteže i vanjsku krizu, neki makroekonomisti kažu da trenutna situacija nije dobra za takve poteze. Prema njihovom mišljenju, to bi vodilo povećanju proračunskog deficita, što bi uz rastuću inflaciju i visoki vanjski dug vodilo produbljenju krize.

Sanader bi danas mogao uvjeriti poslodavce i lokalne vlasti da se suzdrže od poskupljenja do proljeća, kada na tržište počinju dolaziti sezonski poljoprivredni proizvodi. Nakon toga građani bi, prema nekim predviđanjima, lakše podnijeli poskupljenja energenata i komunalija.

Trenutačno je na udaru cijena najviše urbano stanovništvo. U analizi pripremljenoj za današnju sjednicu tvrdi se, među ostalim, da u ukupnim izdacima stanovništva udio hrane u Hrvatskoj doseže 28 posto. U Češkoj, Poljskoj i Sloveniji, prema podacima Ekonomskog instituta Zagreb, udio hrane ne premašuje od 15 do 20 posto.

Neovisni analitičari kažu da u Hrvatskoj još nisu dovoljno razvijeni konkurentski uvjeti te da nema infrastrukture koja bi domaćim proizvođačima hrane omogućila da i sami budu konkurentniji. U tim okolnostima, kako procjenjuju neovisni analitičari, država bi trebala planirane investicije u cestogradnju preusmjeriti u energetiku i prehrambenu infrastrukturu.

Sever želi razgovarati o poskupljenju komunalija

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever nada se da je današnji sastanak početak traženja rješenja koja će građanima olakšati život. Sever očekuje da se na sastanku razgovara o svim poskupljenjima, a posebno o rastu cijena komunalnih usluga.