Hrvatsku čeka reforma zdravstva, a imovina će biti glavni kriterij za plaćanje liječenja. "Imovina pojedinca bit će glavni kriterij za to tko će i koliko sufinancirati u zdravstvu. Polica dopunskog osiguranja mora biti i bit će skuplja za bogatije, a za siromašne će policu dopunskog zdravstvenog osiguranja plaćati država. Još, naravno, nije utvrđeno koja je to imovinska granica između bogatih i siromašnih, odnosno imovinski cenzus", najavio je ministar zdravstva Darko Milinović.

Postoji mogućnost uvrštavanja građana u više financijskih kategorija dopunskog zdravstvenog osiguranja, ovisno o imovini i prihodima. Na pitanje hoće li dopunsko osiguranje biti državno ili samo privatno, Milinović odgovara da se “građani moraju zaštititi”, što bi trebalo značiti da država neće građane prepustiti isključivo tržištu u dopunskom zdravstvenom osiguranju.

Ministar Milinović rekao je za Večernji list da reforma zdravstva ne podrazumijeva samo to koliko će i za što građani morati participirati nego znači i promjene u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u bolničkoj zaštiti, u hitnoj pomoći. Napominje da je glavni uvjet postavljanja pravedne reforme uvođenje poreznoga broja preko kojega će država dobiti uvid u cjelokupnu imovinu i primanja svakoga građanina.

Hrvatski nezavisni sindikati u otvorenom su pismu od ministra zdravstva Darka Milinovića već zatražili da u najranijoj fazi najavljene zdravstvene reforme uključi predstavnike sindikata, poslodavaca, umirovljenika i udruga pacijenata. Jedino takav zajednički rad, smatraju sindikati, može dati “kvalitetne, održive i društveno prihvatljive promjene u zdravstvenom sustavu”.

Sindikalci su podsjetili na dosadašnja loša iskustva kada su u pripremi reformi socijalni partneri bili uključivani tek u kasnijoj fazi, što se, kažu, ne smije ponoviti.Sustav zdravstva, napominju u sindikatima,mora počivati na solidarnosti i pravednosti kako bi se svima omogućilo jednako pravo na preventivu i liječenje.

Nikome se zbog slabijeg imovnog stanje ne smije uskratiti državni sustav zdravstva ili u smanjenom opsegu pružiti zdravstvena usluga i pomoć, napominju sindikalci ističući da u tom sustavu nitko ne može imati prednost pri primanju usluge ili njezinoj kvaliteti zato što je bogatiji ili društveno moćniji i utjecajniji.

Ministar zdravstva također smatra da je za kvalitetnu reformu zdravstva nužan politički konsenzus, ali i konsenzus sindikata te svih udruga pacijenata.

Osniva se povjerenstvo, slijede analizeBivša ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina koja je uime HSS-a bila glavni pregovarač za područje zdravstva u dogovaranju koalicijskog sporazuma između HDZ-a, HSS-a i HSLS-a, rekla je da reforma zdravstva u pisanom obliku još ne postoji te da je rano govoriti o tome što će i koliko će plaćati pacijent u zdravstvenom sustavu.

"Dogovoreno je da se mora osnovati široko povjerenstvo u kojem bi bili ne samo samo predstavnici politike nego i predstavnici sindikata i različitih socijalnih skupina. Za reformu je nužan konsenzus. Ali reforma nije samo suplaćanje pacijenata nego i novi zdravstveni sustav koji bi svojom kvalitetom zadovoljavao građane koji bi ga, pak, djelomično sufinancirali", rekla je prof. Ana Stavljenić-Rukavina.

Povjerenstvo bi, dakle, trebalo analizirati sadašnje stanje i prepoznati sve što valja popraviti i poboljšati, a ovakva sveobuhvatna analiza bit će podloga za promjene. "Reforma mora ponuditi bolje, učinkovitije, kvalitetnije zdravstvo u kojem pacijent neće imati ništa protiv da participira u nekim zdravstvenim uslugama", zaključuje prof. Ana Stavljenić-Rukavina.

"Sve smo mi to već platili"
U našem zdravstvenom sustavu ništa nije besplatno, istaknuo je to u svom priopćenju za javnost predsjednik Udruge pacijenata Marijo Drlje.Podsjeća da svaki zaposleni izdvaja putem doprinosa 15,5 posto mjesečno za zdravstvo, a to je golem novac za naše prilike. Umirovljenici su to plaćali cijeli radni vijek, neki i više od 40 godina, i sada kad su bolesni, moraju sami kupovati lijekove.

"U stomatologiji se plaća malo privatno, malo preko police HZZO-a. Plaćamo dopunsko osiguranje, plaćamo lijekove na listi B, plaćamo lijekove koji nisu na listi A ni na listi B, koji su poskupjeli, a po preporuci liječnika moramo ih kupovati", kaže Drlje i napominje da hrvatski sustav mora ostati na temeljima solidarnosti.