Ovoga tjedna u vrhu HDZ-a kreću razgovori o reguliranju minimalne plaće, a neslužbeno se doznaje da je to projekt s kojim premijer Sanader želi izići pred Sabor u proljetnom dijelu zasjedanja, vjerojatno dodatno pritisnut najavom prosvjeda zbog poskupljenja koji organizira najveća sindikalna stredišnjica SSSH, piše Večernji list.

Sindikati već godinama traže od Vlade da zakonom odredi minimalnu cijenu rada, a poslodavci jednako uporno tumače da će im takva regulativa otežati poslovanje jer će radna snaga biti još skuplja nego što jest. Da je riječ o uistinu osjetljivom i dugotrajnom problemu, potvrđuje i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

"Minimalna plaća rješava se već godinama, a još uvijek ništa nije napravljeno. Mi u NHS-u još smo prije četiri godine uputili prvu poruku o toj problematici, ali nismo dobili potporu kolega i problem do danas nije rješen. Nažalost, nema suglasja među sindikatima. Podsjećam da je pet sindikalnih središnjica napravilo zajednički prijedlog, ali s nama se nije usuglasio SSSH i tu je bio problem. Naime, premijer Sanader tražio je dogovor sindikata i poslodavaca, ali do toga nije došlo i svi smo nezadovoljni", rekao je za Nacional.hr Krešimir Sever.

Iako je želja sindikata bila da minimalna plaća bude što veća, navodi Sever, kolege iz inozemstva upozorile su ih da se minimalna plaća ne smije odrediti previsoko jer bi u tom slučaju "jedan dio tvrtki mogao zatvoriti poslove i preseliti se na jeftinija tržišta poput Srbije i BiH". U tom slučaju, napominje Sever, mnogi bi ostali bez posla.

Još uvijek se ne zna kakav će model za koji mjesec otići prema parlamentu, ali se dosta pouzdano može zaključiti da će podloga za raspravu biti Prijedlog zakona o minimalnoj plaći koji je još 2006., s potporom pet sindikalnih središnjica, Sanaderu izložio Boris Kunst, tadašnji šef Udruge radničkih sindikata koji je na nedavnim izborima ušao u Sabor kao HDZ-ov zastupnik.

Sanaderu se još prije dvije godine svidio prijedlog da se ne određuje iznos minimalne plaće, već da se vidi koliko bi postotaka od prosječne plaće ona trebala iznositi. Cilj je, dakako, da se sa sadašnjih 33 posto dođe do toga da "minimalac" bude 50 posto prosječne plaće.

Taj se model autorima činio racionalnim jer smatraju da je u sebi pomirio dva sukobljena interesa: štiti radnike koji žele imati zakonsko jamstvo o minimalnoj plaći, a s druge strane ne ugrožava poslodavce jer im omogućuje planiranje. Kunstov je model, naime, predvidio da se do minimalca koji bi iznosio 50 posto prosječne plaće dođe postupno, u četiri godine. Premda je taj model i 2006. podupiralo pet sindikata, odmaka s mrtve točke nije bilo jer je SSSH izišao s posve suprotnim modelom.

SSSH: Minimalno 2700 kunaNajveći je sindikat tražio da se iznos minimalne plaće određuje prema stručnoj spremi te da do kraja 2008. minimalna bruto plaća za najjednostavnije poslove iznosi 2700 kuna, a za visokoobrazovane radnike 7560 kuna. Od 2009., pak, minimalna bi plaća prema ideji SSSH trebala za nekvalificirane radnike iznositi 50 posto, a za visokoobrazovane 140 posto prosječne plaće.