Haaško tužiteljstvo sutra će kao svjedoka optužbe na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču ispitati čovjeka koji je u svojim prošlim javnim istupima opravdavao granatiranje Zagreba 1995. godine koje je naredio ratni zločinac Milan Martić. Ovu je informaciju objavio Jutarnji list, čiji novinari nisu željeli otkriti točan identitet svjedoka jer je Tužiteljstvo za njegovo svjedočenje zatražilo zaštitne mjere.

Branitelji hrvatskih generala oštro su se usprotivili tome, smatrajući kako zaštitne mjere u slučaju ovog svjedoka nisu potrebne, s obzirom da se ne radi o žrtvi. "Nemamo ništa protiv zaštitnih mjera za žrtve i ostale svjedoke ako za to postoje opravdani razlozi. No Tužiteljstvo želi preširoko primijeniti zaštitne mjere, što se kosi s transparentnošću i pravednošću suđenja", rekao je Goran Mikuličić, branitelj generala Markača.

Sud će sutra odlučiti o zahtjevu Tužiteljstva, a ako on bude prihvaćen javnosti neće biti otkriven njegov identitet, glas će za vrijeme svjedočenja biti izmjenjen, a lice skriveno. Obrana generala smatra kako Tužiteljstvo pomoću zaštitnih mjerama želi sačuvati integritet svjedoka koji se u prošlosti svojim javnim istupima teško kompromitirao.

Ako je istina da je svjedok uistinu opravdavao granatiranje Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. godine, takvo je mišljenje kontradiktorno s stavovima samog Tužiteljstva koje je te događaja u procesu protiv Milana Martića okarakteriziralo kao ratni zločin. Martić je u Haagu nepravomoćno proglašen krivim po 16 točaka optužnice i osuđen na 35 godina zatvora.

Napade na Zagreb Martić je branio rekavši da je to bila legitimna odmazda za akciju Bljesak, te da je u Zagrebu bilo vojnih ciljeva. Poprilično je čudno da Tužiteljstvo danas koristi usluge svjedoka koji zastupa stavove koje je to isto Tužiteljstvo u prošlosti osudilo i događaje koji su nepravomoćnom sudskom presudom proglašeni ratnim zločinom.

Ovakvo ponašanje još je jedan dokaz tvrdnji da Tužiteljstvo ima ozbiljnih problema u dokazivanju kvalifikacija koje su navedene u optužnici protiv hrvatskih generala, ponajprije one o "udruženom zločinačkom pothvatu". Te nedostatke optužnice očito pokušavaju pokriti izvođenjem svjedoka upitnog kredibiliteta i raznim pravnim manevrima.