Odluka čelnika država Europske unije da prihvate plan britanskog premijera Gordona Browna o sanaciji europskih financijskih institucija mogao bi biti ključan potez u borbi protiv globalne financijske krize. Brown je na sastanku u Parizu uspio uvjeriti vođe 15 država u kojima je euro službena valuta da pristanu na njegov plan sanacije koji predviđa da europske vlade koordiniranom akcijom jamče za bankovne depozite europskih banaka.

Osim toga, vlade će jamčiti i za nove obveze banaka te, ako to bude potrebno, uložiti proračunski novac u banke, i tako poboljšati njihovu likvidnost i spriječiti moguću propast. Ponedjeljak 13. listopada bio je označen kao svojevrsni “Dan D” za europske, ali i hrvatske banke, jer se očekivalo da bi upravo tog dana mnogo štediša, nakon katastrofalnog prethodnog tjedna, moglo odlučiti povući svoje depozite iz banaka.

Zbog toga je sastanak i održan u nedjelju, kako bi se mogućim dogovorom pokušala preduhitriti panika među štedišama. Ta je namjera i uspjela, tako da u europskim bankama, uključujući i Hrvatsku, nije bilo tolikog odljeva štednih uloga da bi poslovanje banaka bilo ugroženo.

Sastanak u Parizu bio je prvi takav sastanak u povijesti Europske unije, a njegov glavni inicijator bio je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Upravo je Sarkozy najzaslužniji što se sastanak uopće održao, s obzirom na to da je prošlog tjedna uspio smekšati čvrste stavove nekih europskih čelnika, kao što je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se protivila stvaranju zajedničkog plana za sanaciju europskog financijskog sustava.

Angela Merkel strahovala je kako bi takav plan mogao dovesti do toga da njemački porezni obveznici snose troškove sanacije banaka u drugim državama. U situaciji kad Njemačka ionako u proračun EU uplaćuje više novca nego što dobiva natrag, takva je mogućnost ocijenjena kao neprihvatljiva.

Ipak, prošlog tjedna vrijednost svih relevantnih europskih burzovnih indeksa pala je više od 20 posto, a zajedničko snižavanje kamatnih stopa europskih centralnih banaka nije izazvalo nikakav pozitivni efekt na burze, tako da je postalo jasno da je za sprečavanje daljnje eskalacije krize potrebna sveobuhvatna državna intervencija. Analitičari ističu kako je činjenica da će europske države koordinirano intervenirati na tržištu najveća vrijednost tog plana.

Dosad su pojedine države u Europi samostalno donosile određene mjere kojima su pokušavale obuzdati krizu u svojim financijskim ustanovama. Takve pojedinačne mjere samo su produbljivale krizu i dodatno pridonosile osjećaju nesigurnosti na financijskim tržištima. Tako je primjerice irska vlada bez konzultacija sa susjednim državama donijela odluku da će jamčiti za sve bankovne depozite u tamošnjim bankama. Taj potez žestoko je kritizirala Britanija, strahujući da će zbog veće sigurnosti štediše početi povlačiti svoj novac iz britanskih banaka, te ga radi veće sigurnosti prebaciti u Irsku. Tako bi se britanske banke našle u velikim problemima s likvidnošću. U Parizu je dogovoreno da se takve unilateralne mjere više neće donositi.

Sudeći prema stanju na europskim burzama u ponedjeljak, taj plan ima više šanse za uspjeh nego svi prethodni. Tako su u ponedjeljak, nakon tjedan dana, vodeći europski burzovni indeksi, londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC 40 porasli između 5 i 7 posto. Također, indikativno je da su među dionicama kojima se najviše trgovalo s rastom cijene bile dionice nekih od velikih europskih banaka kao što su Royal Bank of Scotland, Banca Intesa San Paolo i Banca Santander. Iako zasad nije poznato koliko će novca europske vlade morati uložiti u oporavak financijskog tržišta, analitičari pretpostavljaju kako će za to biti potrebno oko 300 milijardi eura. Ipak, tek će idućeg tjedna svaka vlada javno objaviti koliko namjerava uložiti u spas banaka i ostalih bitnih financijskih institucija.