KREŠIMIR SEVER, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, nije pristao na Vladine mjereIvo Sanader nije uspio nagovoriti sindikaliste, koji okupljaju više od pola milijuna zaposlenih, na prihvaćanje prijedloga državnog proračuna za 2009. godinu. Za razliku od članova Hrvatske udruge poslodavaca, koji su uglavnom podržali Vladine mjere, sindikalisti se nisu složili s namjerom zamrzavanja plaća kao oblikom uštede u idućih 12 mjeseci. Pritom je očita polarizacija jer dok u sindikatima tvrde kako se pokušava štedjeti na standardu zaposlenika, premijer, ministri i poslodavci ističu da je puno veća redukcija na velikim infrastrukturnim projektima. “Bio je to dramatičan sastanak, i Sanader je uzeo dvodnevni time-out kako bi smislio što dalje treba raditi. Pretpostavljam da će svima ponuditi ponešto: možda čak i božićnicu, dovršetak izgradnje nekih prometnica ili većih investicija, i naposljetku dobiti očekivanu podršku”, ispričao je u ponedjeljak predvečer za Nacional ministar u sadašnjoj koalicijskoj vladi.

Jedan od poteza kojim premijer pokušava podijeliti odgovornost je i poziv bivšem SDP-ovu premijerskom kandidatu Ljubi Jurčiću. Sanader i Jurčić mjesecima nisu kontaktirali sve do prošlotjednog skupa ekonomista održanog u Opatiji. Tamo je Sanader upitao Jurčića što napraviti da bi se prevladala kriza, i izgleda da ga je odgovor zadovoljio. Ovog ponedjeljka, nekoliko minuta prije početka sastanka, iz Sanaderova kabineta nazvali su Jurčića i predložili ulazak u savjetodavni odbor za praćenje krize. Ljubo Jurčić je prihvatio, premda intimno misli da HDZ-ova vlada nema ideje ni strategiju kako se nositi sa sadašnjom globalnom gospodarskom krizom.

Ono što može veseliti Ivu Sanadera jest podatak da se nalazi u najtežoj krizi otkako je prije pet godina preuzeo položaj predsjednika hrvatske vlade, ali gotovo je sigurno kako će opstati na položaju premijera. Koliko god su koalicijski partneri nezadovoljni najavljenim restrikcijama, nitko od važnijih saveznika ne namjerava napustiti koaliciju. U brojnim kontaktima proteklih dana Sanader je uspio nagovoriti vodstva HSS-a, HSLS-a, kao i dio manjinskih predstavnika na potporu planu državnog proračuna za 2009., doznaje Nacional iz Vladinih izvora.

Sve je počelo 10. studenog, kada je Sanader na sastanku s predstavnicima sindikata i poslodavaca zaprijetio Međunarodnim monetarnim fondom. U izjavi za medije dominiralo je kako nema razloga za paniku, ali na samoj sjednici premijer je jasno rekao kako plaće treba spustiti za 20 posto, ili će se u rješavanje krize uplesti MMF, što bi rezultiralo još težim posljedicama za većinu zaposlenih. Upravo to stoji iza najave o donošenju sporazuma o nacionalnoj politici plaća, koji je izazvao burne sindikalne reakcije i otpore. “Ili ćemo sami smanjiti plaće ili će to umjesto nas napraviti MMF, a to znači rezanje i plaća i socijalnih prava”, upozorio je predsjednik Vlade. Da ne namjerava odustati, Sanader je ponovio i ovog ponedjeljka, zahtjevom kresanja plaća u javnim poduzećima poput Hrvatskih željeznica, koje su gubitaši, a ove su godine značajno povisile primanja svojih zaposlenika.

“Svako zlo za neko dobro”, kratko je u ponedjeljak poslije podne najnovije restrikcijske mjere komentirao jedan od ministara. Prema njegovim riječima, međunarodna financijska kriza može se promatrati i iz pozitivnog kuta. Hrvatska je ionako prezadužena, brojna javna poduzeća su nerentabilna i loše vođena, a golema teškoća su socijalne povlastice koje uživaju različite kategorije stanovništva, od bivših branitelja do umirovljenika i dijela državne uprave. Da nije bilo krize, nitko se ne bi usudio rezati postojeće povlastice, a ovako će se to provesti, bez obzira na reakcije sindikata ili kritike koje upućuje opozicija.

Premda dio vodećih predstavnika koalicijskih stranaka u neformalnim komentarima naglašava da predsjednik Vlade nije na vrijeme shvatio širinu i posljedice financijske krize, istovremeno dodaju kako nemaju preveliki manevarski prostor. Svi gospodarski trendovi upozoravaju na bitno usporavanje rasta i manji dotok kapitala, i u takvim uvjetima glavni cilj je kontrola štete, a ona u prvom redu podrazumijeva izbjegavanje potencijalnih socijalnih nemira.

Osim toga, Sanader i njegovi pomoćnici uložili su izniman trud u nagovaranju Josipa Friščića i Božidara Pankretića na prihvaćanje stabilizacijskog plana. Ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj iznose približno 6 milijardi kuna, a uglavnom je riječ o sredstvima koja sada kontrolira HSS. Tijekom razgovora sa Sanaderom, Pankretić je pokušavao sačuvati dosadašnju razinu državnih potpora, međutim, znao je da će naposljetku morati popustiti. Visoki dužnosnik Hrvatske seljačke stranke u ponedjeljak je za Nacional izrazio zadovoljstvo rezultatima razgovora unutar vladajuće koalicije. “Rekao bih da je bilo teško očekivati puno više. Logično da nismo mogli previše popuštati, ali na neke kompromise smo morali pristati. Međutim držim kako je bilo najvažnije zadržati većinu potpora poljoprivrednicima i za razvoj sela, a to nam je pošlo za rukom. S političkoga gledišta, odricanja nisu takva da bi HSS trebao izgubiti podršku svojih birača.”

Gotovo jednake argumente upotrijebio je bliski suradnik Ive Sanadera, koji kaže da i nije bilo dubljih nesuglasica na relaciji HDZ - HSS. Iznimno koncilijantnim tonom opisao je razgovore s Friščićem i Pankretićem. “Oni su vrlo razumni ljudi i oko svega smo se lako sporazumjeli. Jasno je da su neke restrikcije nužne, no i mi razumijemo da ako želimo zadržati kakvu-takvu stopu rasta u idućoj godini, moramo nastaviti ulaganja u kapitalne investicije. Takva politika uključuje i sustav potpore poljoprivrednicima, jer kada uđemo u Europsku uniju, više nećemo moći povećavati kvote. Tu smo se našli s HSS-ovcima, koji se brinu za ruralnu bazu, a naš interes je daljnji razvoj Hrvatske. Budite bez brige, neće biti nikakvih potresa unutar Vlade”, uvjeren je Sanaderov vrlo pouzdani suradnik.

Nakon što su riješili potencijalne nesuglasice s vodstvom HSS-a, čiji su dužnosnici protekli vikend obilazili bazu i svoje pristaše uvjeravali u pozitivan ishod koalicijskih dogovora, Sanader i ekipa zapravo više nisu naišli na pretjerano teške prepreke. Zastupnici iz redova nacionalnih manjina dobili su uvjeravanja da se njihova prava neće reducirati, barem kada je riječ o financiranju povratka iseljenih osoba i obrazovnih programa. HSLS također podupire Vladinu politiku, što je za Nacional potvrdila Đurđa Adlešič. Predsjednica liberala kaže da je njima relativno lako razumjeti ove mjere, kako zato što od Vlade ionako ne dobivaju pretjerano velika sredstva, tako i zato što su usvojeni neki njihovi prijedlozi kao što je reduciranje uloge Hrvatske gospodarske komore i nameta koje ta institucija provodi nad domaćim tvrtkama.

U takvim okolnostima, Sanader se više morao baviti ministrima iz vlastitih redova, posebno Jadrankom Kosor i Draganom Primorcem. Smanjivanje sredstava koja se isplaćuju za socijalu nedvojbeno će utjecati na položaj Jadranke Kosor. Ali tu se svakako treba složiti s ministrom koji smatra da je “svako zlo za neko dobro”, budući da je upravo Jadranka Kosor inzistirala na podatku o 500.000 ratnih veterana i, dakako, financijskim pravima koja im pripadaju. Iako su čak i iz braniteljskih udruga dolazila upozorenja prema kojima je brojka višestruko povećana, zbog čega su smanjene beneficije OBRAĐENI PARTNERI Sanader je uspio nagovoriti glavne koalicijske partnere, prije svega šefa HSS-a Josipa Friščića, na prihvaćanje stabilizacijskog programa i smanjenje proračuna ministarstvima koja ta stranka kontrolirastvarnih branitelja, Jadranka Kosor nije odustajala od doktrine masovne podjele priznanja za sudjelovanje u ratu.

Već je EU tražila reduciranje njihovih prava, a kriza koja pogađa i Hrvatsku prisilila je Sanadera na rezanje socijalnih povlastica. U sličnoj situaciji našao se i Primorac, odnosno njegov koncept podjele besplatnih udžbenika svim učenicima.
Dodatni problem ministra obrazovanja je i nizak prag potpore unutar HDZ-a, gdje mu nisu zaboravili da je pune četiri godine odbijao pristupiti vladajućoj stranci. Među ostalim, to je bio razlog zbog čega ga 2005. u HDZ-u, unatoč njegovim predsjedničkim ambicijama, nisu željeli kandidirati kao protukandidata Stipi Mesiću. Na personalnoj razini, Sanader nikada nije bio pretjerano blizak s Primorcem, ali cijenio je njegov rad na razvoju obrazovnog sustava. No oštro upozorenje i kritika zbog besplatnih udžbenika, kao i Primorčev odgovor, potvrđuju da su međusobni odnosi na vrlo niskoj razini i iz ministarstva obrazovanja stižu ozbiljne informacije po kojima ministar razmišlja o ostavci. Trenutačni izgledi su 50-50 i tek će se vidjeti hoće li Dragan Primorac postati prva kolateralna žrtva rezanja državnog proračuna.