Premijer Ivo Sanader s potpredsjednikom Vlade Damirom PolančecomAko su istinite informacije koje su prošlog tjedna objavljene u domaćim medijima, a prema kojima je Hrvatskoj poštanskoj banci za normalno poslovanje u sljedećem razdoblju potrebno 1,5 milijardi kuna svježeg kapitala, u Vladi će se morati namučiti kako bi pomogli toj banci. Naime, iako trenutačno postoji nekoliko modusa pomoći HPB-u, svaki od njih ima ozbiljne nedostatke.

Svakako najefikasniji način bio bi da država, kao gotovo stopostotni vlasnik, svojim novcem dokapitalizira banku i omogući joj nesmetano poslovanje. Ipak, vrlo je upitno je li to moguće, odnosno raspolaže li država u ovom trenutku s dovoljno sredstava. Zbog toga će Vlada vjerojatno pokušati pronaći alternativnu metodu pomoći HPB-u.

Proteklih se tjedana u krugovima bliskim Vladi ponovno reaktualizirala ideja da se HPB spoji s Croatia osiguranjem, te da na taj način bude stvoren jak financijski koncern u državnom vlasništvu. Tu ideju navodno promoviraju i neki članovi vladina Ekonomskog vijeća, tvrdeći kako bi efekti takvog spajanja bili povoljni po obje kompanije, te da bi na kraju njihova vrijednost porasla. Ipak, u bankarskim krugovima vlada mišljenje kako za takvo spajanje nema realnih ekonomskih osnova, već se radi isključivo o političkim motivima.

Naime, stvaranjem takvog financijskog holdinga država bi imala mehanizam kojim može utjecati na tržište, a na koji nema utjecaja Međunarodni monetarni fond i institucije Europske unije. Takav holding, kada bi bio formiran, vjerojatno bi tijekom 2009. godine značajno ojačao, jer bi u zamjenu za financijsku pomoć preuzimao vlasničke udjele u posrnulim domaćim kompanijama.

Josip Protega, predsjednik uprave Hrvatske poštanske bankeS druge strane, veliko je pitanje bi li udruživanje s Croatia osiguranjem riješilo trenutačne probleme HPB-a s nedostatnom količinom kapitala. Taj problem mogao bi biti riješen i tako da državne tvrtke i institucije, kao i lokalna samouprava, premjeste svoje depozite u tu banku, za što se već dugo zalažu neki hrvatski ekonomisti. Oni smatraju kako bi na taj način država stvorila jakog domaćeg igrača na tržištu kojim dominiraju strane banke, te smanjila svoju ovisnost o poslovnim bankama koje putem kredita zadovoljavaju značajnu količinu državinih potreba za kapitalom.

Ipak, čini se kako je takva opcija u ovom trenutku poprilično nerealna. Vlada će tijekom sljedećih nekoliko tjedana s domaćim bankama pokušati dogovoriti kredite s kojim bi otplatila 600 milijuna eura duga koji na naplatu dolazi u prvom tromjesečju 2009. godine. U takvoj situaciji teško je vjerovati da bi poslovne banke mirno prihvatile da vlada s njihovih računa povuče milijarde kuna depozita i na taj način im uzrokuje probleme s likvidnosti. Vlada u ovom trenutku značajno ovisi o dostupnosti kapitala iz domaćih banaka, te je zato izvjesno da neće povlačiti nikakve poteze kojima bi narušila odnos s njima.

Treća mogućnost o kojoj trenutno razmišljaju u Vladi je da Braniteljskom fondu ponude da dokapitaliziraju HPB i temeljem toga steknu određeni vlasnički udjel. Podsjetimo, Braniteljski fond raspolaže s nešto manje od 2 milijarde kuna, dobivenih od prodaje 7-postotnog vlasničkog udjela u Ini. Po ovom scenariju, branitelji bi nakon nekoliko godina prodali svoj udjel u HPB-u po znatno većoj cijeni nego što bi sada za njega platili, te bi na taj način ostvarili zaradu.

Ipak, jedan istaknuti financijski stručnjak s kojim je razgovarao Nacional, smatra da bi takav potez Fonda u ovom trenutku bio vrlo čudan: "Nema nikakve poslovne logike da se u ovakvim tržišnim okolnostima ulaže u bankarski sustav. Naime, u ovom trenutku kapitala na tržištu nedostaje, a svi koji ga posjeduju mogu ga uložiti u puno sigurnije instrumente kao što su državne i municipalne obveznice. Zbog toga smatram da nema nikave poslovne logike u tome da Braniteljski fond u ovom trenutku svoj novac ulaže u dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke. Takav potez bi, u svakom slučaju, više bio politički, nego poslovni. Branitelji bi preuzeli potpuno nepotreban rizik oko toga da moraju brinuti hoće li HPB uspješno poslovati u budućnosti, odnosno hoće li se njihov kapital oploditi."

Upravo je to ključ stvaranja uspješnog modela financijske pomoći HPB-u. Za koji god model se odluči, država bi trebala osigurati i uspješno poslovanje banke u budućnosti. To uspješno poslovanje prevenstveno će ovisiti o ciljevima banke. Država bi se trebala odlučiti što želi da HPB postane.

Ako je cilj države da HPB bude značajan tržišni igrač, onda i način upravljanja bankom mora biti isključivo temeljen na tržišnim principima, bez utjecaja politike. Ako, pak, država želi da HPB bude instrument putem kojeg će utjecati na financijsko tržište u skladu sa svojim željama i potrebama, onda menadžment banke mora biti oslobođen imperativa komercijalnog poslovanja i uvećavanja tržišnog udjela. Teško je vjerovati da će HPB istodobno moći zadovoljavati komercijalne potrebe tržišta i socijalne potrebe države.