Slovenski stručnjaci za međunarodno pravo odbijaju mogućnost da se Slovenija i Hrvatska razgraniče po modelu kojim je Međunarodni sud pravde (ICJ) u utorak svojom presudom razriješio dugogodišnji spor oko dijelova Crnog mora konačno iscrtavši novu granicu između Rumunjske i Ukrajine, a slovenski političari smatraju da je ta "opasnost" otklonjena inicijativom Europske komisije o formiraju tročlanog "vijeća mudraca".

Presuda ICJ-a u rumunjsko-ukrajinskom sporu još je jedan dokaz da bi Slovenija, ako se granični prijepor s Hrvatskom iznese pred bilo koju međunarodnu ustanovu, morala ustrajati na uvažavanju "načela pravičnosti" jer bi u suprotnom došla u opasnost da se Piranski zaljev podijeli s Hrvatskom "crtom sredine", komentirao je najnoviju presudu ICJ-a pročelnik katedre za pomorsko i prometno pravo ljubljanskog sveučilišta Marko Pavliha.

"Ova presuda ponovo dokazuje konzervativni pristup sudaca. Oni se već desetljećima odlučuju za crtu sredine u razgraničenju na moru. Smatraju da je to varijanta koja donosi najmanje štete, odnosno da se radi o kompromisu za obje države u sporu", rekao je Pavliha u razgovoru za ljubljansku "Mladinu", dodajući da takva presuda Sloveniji ne bi odgovarala jer ne bi uvažila posebne povijesne okolnosti.

Pavliha koji je bio i ministar prometa u nekadašnjoj vladi bivšeg premijera Antona Ropa tumači da se Slovenija u delimitaciji s Hrvatskom mora pozivati na onaj dio UN-ove konvencije o pravu mora kojim se predviđa da se od crte sredine u delimitaciji na moru, odnosno utvrđivanja linije koja je jednako udaljena od obala država koje su u sporu, može i odstupiti.

To se, kako dodaje, čini onda kad postoje "posebne okolnosti" ili "povijesni argument", pa se zato Slovenija pri razgraničenju poziva na tzv. "načelo pravičnosti", a primjenu istog načela zahtijeva i za razgraničenje u zadnjem graničnom sektoru na kopnu, prije izlaska granice na more.

Slično, iako rezerviranije stajalište, ima i istaknuti stručnjak za međunarodno pravo Miha Pogačnik, koji je donedavno vodio slovenski dio međudržavnog povjerenstva koje je trebalo pripremiti arbitražni postupak pred ICJ-om. To je povjerenstvo sastavljeno prije godinu i pol dana, temeljem dogovora koji su 26. kolovoza 2007. na Bledu postigli premijeri Ivo Sanader i Janez Janša, kad je Janša izjavio da je postignut načelan i neformalan sporazum da se spor nakon niza neuspješnih bilateralnih pokušaja rješenja granice iznese pred suce ICJ-a.

U međuvremenu povjerenstvo nije uspjelo uskladiti slovenski i hrvatski nacrt prijedloga arbitražnog okvira, osobito pitanje presude po "načelu pravičnosti". Pogačnik je nedavno dao ostavku na svoj položaj i svoje izvješće predao premijeru Borutu Pahoru koji je nakon blokade hrvatskih pristupnih pregovora zahtijevao da povjerenstvo prestane s radom.

"Pravorijek ICJ-a u sporu Rumunjske i Ukrajine trebalo bi proučiti, ne samo presudu nego i obrazloženje, ali sam protivnik bilo kakvih usporedbi s razgraničenjem Slovenije i Hrvatske", rekao je Pogačnik, dodavši: "Kod nas se radi o jedinstvenom slučaju, gdje presuda mora uvažiti posebne okolnosti. Svaki slučaj razgraničenja ima i zamke. Iako u većini slučajeva sud presuđuje prema crti sredine, sve ovisi i o tome o kakvom sporu je riječ, odnosno o kojem morskom pojasu se donosi presuda, to jest jesu li sudu stranke u sporu dale ovlasti da prosuđuje o različitim morskim pojasevima ili da samo povuče graničnu crtu", izjavio je za "Mladinu" Pogačnik.

Slovenski predsjednik Danilo Tuerk, po obrazovanju i sam pravnik i prije preuzimanja predsjedničke dužnosti profesor na pravnom fakultetu, u više se prigoda u zadnje vrijeme s velikom zadrškom očitovao o mogućnosti iznošenja spora s Hrvatskom pred ICJ, tvrdnjama da su njegove presude "konzervativne" i da su za slučaj Slovenije i Hrvatske potrebna "inovativnija" rješenja.

Tuerk je početkom godine skupini stranih novinara koji su došli u Ljubljanu na poziv vlade, kako bi se upoznali s prirodom slovensko-hrvatskog spora, rekao da ne bi trebalo isključiti postupak "mirenja" u kojemu bi se postiglo rješenje zadovoljavajuće za obje strane. To bi mogao biti primjer za granične sporove, odnosno njihovo rješavanje na prostoru cijele bivše Jugoslavije.

Pri tom je Tuerk spominjao i bivšeg francuskog ustavnog suca Roberta Badintera kao odličnog poznavatelja slovensko-hrvatskih odnosa, a Badinter je, kako navode mediji, uključen kao mogući član "vijeća mudraca" koje predlaže Europska komisija i u Ahtisaarijevu posredničku skupinu.

Tuerk je u srijedu podržao osnivanje medijatorske skupine, dok je slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar u srijedu u Strasbourgu izjavio da za predaju graničnog spora ICJ-u više nema vremena ako se želi da se granični prijepor na vrijeme riješi i tako deblokira hrvatski pristupni proces s EU-om, te da je jedina realna mogućnost za rješenje spora upravo u posredovanju europskih medijatora.

Tako misli i slovenski državni vrh koji se zadnjih mjeseci - nakon zaustavljanja hrvatskih pristupnih pregovora - u više prigoda očitovao da u sadašnjoj situaciji arbitražu smatra prevladanom opcijom i da treba pronaći povoljno političko rješenje u sklopu ulaska Hrvatske u Europsku uniju.