Ivo Sanader i Borut PahorPredstavnici akademske zajednice iz Hrvatske i Slovenije pozvali su političare dviju država da se suzdrže od prenagljenih izjava koje samo otežavaju nastalo stanje te da izbjegavaju neprijateljsku retoriku kako bi se spriječilo dugoročno pogoršanje međusobnih odnosa, navodi se u zaključcima danas objavljenim s okruglog stola "Hrvatsko-slovenski razgovori: Odnosi Hrvatske i Slovenije - izazovi i perspektive", koji su 17. veljače u zagrebačkom Europskom domu priredili Centar za politološka istraživanja i Znanstveni forum.

U zaključcima se navodi da su sudionici predložili različite načine rješavanja graničnog spora, među ostalima "i međunarodni sudski postupak po načelima međunarodnog prava, posredovanje i mirenje".

Sudionici iz Hrvatske, kako se kaže, zastupali su sudsko rješenje u okvirima međunarodnog prava, a slovenski su nudili načine posredovanja i mirenja koji bi uključivali i argumente onkraj međunarodnog prava.

"Na okruglom stolu nije postignuto zajedničko stajalište o načinu rješavanja spora kao ni slaganje o tome treba li spor rješavati u prvom redu pravnim ili/i drugim argumentima, poput pravičnosti", kaže se u zaključcima. Dodaje se kako se sudionici nisu složili ni o pitanju treba li razdvojiti otvorena bilateralna pitanja od procesa pristupa Hrvatske EU.

Hrvatski su sudionici zagovarali da se te dvije problematske razine razdvoje, a slovenski da bilateralna pitanja i pretpristupni proces nije moguće u potpunosti razdvojiti.

Međutim, složili u se kako sadašnje političko ozračje u objema zemljama ne pridonosi prikladnu rješavanju spora te kako je ključna zadaća političkih elita da stvaraju pozitivnije ozračje u javnosti.

Predložena je aktivnija uloga akedemske zajednice u promicanju rješavanja hrvatsko-slovenskih međudržavnih pitanja, a mediji su pozvani da rade na otklanjanju negativnih slika o Hrvatskoj u slovenskoj te o Sloveniji u hrvatskoj javnosti. Predloženo je da u tome sudjeluju i civilno društvo, kulturne inicijative, Katolička crkva i ostale vjerske zajednice.

Zaključci su poslani predsjednicima obiju država i vlada te Hrvatskog sabora i Državnog zbora, predsjedniku Europske komisije, Europskog parlamenta, češkom predsjedništvu EU-a, glavnom tajniku Sjevernoatlantskog saveza te veleposlanicima EU-a u Hrvatskoj i Sloveniji, SAD-a i Ruske Federacije.