Premijer Ivo Sanader i slovenski kolega Borut PahorUnatoč retorici koja je gotovo u pravilu po pitanju negiranja Ahtisaarijeve eventualne medijacije u posljednje vrijeme dolazila iz vrha državne administracije, službeni stav, koji vlada još nije uputila, mogao bi biti pozitivan, ali uz jasnu poruku Europskoj uniji. Naime, kako piše Večernji list, pozivajući se na izvore iz Vlade, taj će zahtjev sadržavati pozitivno očitovanje po pitanju eventualne komisije na čelu sa Ahtisaarijem, ali će, za razliku od Slovenije, inzistirati da spomenuto tijelo djeluje u funkciji pripremanja ovog slučaja za neku međunarodnu pravosudnu instituciju. Pahorova je administracija pokazala nakon sastanka sa premijerom
Ivom Sanaderom kako će i dalje ustrajati na blokadi hrvatskih pregovora sa Europskom unijom, bez obzira na prividne pritiske iz Europske unije na Sloveniju.

Čak štoviše, iz recentnih izjava pojedinih europarlamentaraca, razvidno je kako sankcija iz Bruxellesa za Sloveniju neće biti pa će Pahor, smatraju analitičari, iz nakane da skuči medijski prostor za diskutiranje o dosta pogođenom gospodarstvu i unutarnjim problemima Slovenije, spor s Hrvatskom i dalje stavljati na vrh prioriteta. Slovenci će zasigurno nastaviti sa inzistiranjem da se ovo pitanje ne rješava na Međunarodnom sudu u Haagu, što je sam Pahor na sastanku sa hrvatskim premijerom decidirano ustvrdio. Hrvatska će pak strana u ovom slučaju dakle 'diplomatskije' i otvorenije prići cjelokupnoj situaciji, pa će dati zeleno svijetlo za ovu inicijativu Europske komisije, ali uz ključni argument kako ne postoji jamstvo da slovenska strana na kraju prihvati rezultate medijacije, kakvi god oni bili. Naime, nekoliko je slučajeva iz prošlosti na kojima će hrvatski pregovarački tim uvjeravati Bruxelles u tu tezu, počevši od bilateralnih sporazuma dvaju zemalja. Prvi je Sporazum o pograničnom prometu i suradnji. U tom je slučaju Hrvatska prihvatila rješenje posrednika, na što Slovenija na kraju nije pristala. Posebno značajna je epizoda sa mogućim NATO referendumom u Sloveniji, za što u ovom trenutku do jučer marginalne partije sa ruba rigidne desnice i dalje prikupljaju potpise.

Slovenija je do nedavno zadržavala stav kako trenutačni spor sa Hrvatskom neće i ne smije utjecati na druge vanjskopolitičke aspekte, kao što je recimo, ulazak u NATO. U slovenskom parlamentu čak je uspostavljen i konsenzus, no pokazalo se kako je Pahor dozvolio da kompromitira svoju državu u svijetu, pošto su već iz State Departmenta navodno agitirali kod Sarkozya da smiri strasti u Ljubljani. Ono što je bilo pitanje formalnosti, Slovenija je dakle preko noći pretvorila u potencijalno ozbiljni vanjskopolitički problem. Na sastanku u Mokricama Sanader je predložio da dvije mješovite komisije nastave sa poslom pripremanja iznošenja spora na međunarodni sud, ali je pritom dano do znanja da te iste komisije Hrvatska ne vidi kao 'treću stranu' za posredovanje po Rehnovom modelu. Nekoliko sati nakon susreta u Mokricama, Slovenija je blokirala jedno od poglavlja koje nikada nije dolazilo u pitanje, iz čega se može iščitati nezadovoljstvo zahtjevima hrvatske strane. Iz hrvatske pak Vlade ističu da će Rehnov prijedlog ozbiljno uzeti u obzir, ali i da dalje insistirati na pravnom razrješavanju spora sa Slovenijom.