Barack ObamaAmerički predsjednik Barack Obama u četvrtak je predstavio prvi nacrt proračuna za 2010. godinu, koji predviđa rashode od tri bilijuna dolara, povećanje poreza za najbogatije i značajna ulaganja u reformu zdravstva, obnovljive izvore energije i školstvo, uz proračunski manjak od 1.75 bilijuna dolara.

Na temelju predloženog nacrta, administracija predviđa da će proračunski manjak za fiskalnu 2009. godinu, koja završava 31. rujna, dostići 1.75 bilijuna dolara ili 12.3 posto američkog bruto domaćeg proizvoda - BDP-a, što je nominalno i u postotku BDP-a najviše od II. svjetskog rata.

Kongres je u četvrtak primio sažetak proračuna za 2010. na 140 stranica, čije se pojedinosti očekuju u travnju.

Direktor ureda za proračun Bijele kuće Peter Orszag naznačio je načine na koje administracije planira prepoloviti proračunski manjak do 2013. godine, pri čemu je predvidio oporavak gospodarstva zahvaljujući zakonu o gospodarskim poticajima i normalnoj izmjeni poslovnih ciklusa.

Orszag je kazao da će porezne olakšice za bogate, koje je uveo George W. Bush, prestati vrijediti 2010., te da će veće poreze plaćati obitelji s godišnjim prihodima većim od 250.000 dolara.

Obamina administracija također će zatvoriti neke porezne 'rupe' za korporacije, najavio je.

Orszag je također naglasio da administracija "smanjiti cijenu rata" i učiniti vladu učinkovitijom.

Obama je kazao da su njegovi suradnici već utvrdili mogućnosti za uštede od dva bilijuna dolara u saveznom proračunu.

Prema objavljenim podacima o predviđenim izdvajanjima po ministarstvima, za ratove u Iraku i Afganistanu do kraja ove godine je predviđeno 75.5 milijardi dolara, a u 2010. 130 milijardi, te za Pentagon u 2010. 533.7 milijardi dolara.

Školstvu je u 2010. namijenjeno 46.7 milijardi dolara, a ministarstvu energetike 26.3 milijardi.

Proračun se oslanja na sredstva koja su već izdvojena za programe iz 787 milijardi dolara paketa poticaja, u zakonu donesenom početkom mjeseca.

Obama je naznačio i izdvajanje dodatnih 250 milijardi dolara za stabiliziranje financijskog sustava, povrh 700 milijardi dolara koje je Kongres već odobrio kroz program TARP.

Predstavljajući nacrt proračuna, Obama je osudio, kako je rekao, "nepošteno računanje" cijene ratova koje vodi zemlja. "Predugo naš proračun nije bio potpuno istinit u pogledu toga kako su trošeni dragocjeni dolari poreznih obveznika", kazao je.

"Velike svote nisu knjižene, uključujući pravu cijenu ratova u Iraku i Afganistanu", rekao je Obama, kritizirajući prijašnju Bushevu administraciju.

Među najavljenim uštedama neke su na programu subvencioniranja poljoprivrede za famere koji zarađuju više od 500.000 dolara na godinu, na nekim skupim programima razvoja oružja Pentagona i na rupama u oporezivanju na Wall Streetu, te ukidanje subvencija za farmaceutske kuće i zdravstvena osiguranja.

Obama je predložio i stvaranje "pričuvnog fonda" za zdravstvo od 634 milijarde dolara u idućih 10 godina, iz kojeg bi se financirala reforma i nastojalo riješiti problem 46 milijuna Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja. Fond bi se financirao iz povećanja poreza bogatim Amerikancima i povećanja naknada za bogatije korisnike programa Medicare za starije osobe.

Republikanci su oštro kritizirali nacrt proračuna zbog nepotrebnog trošenja.

"Ne može se s porezima i trošenjem doći do blagostanja. Doba velike vlade se vratilo i demokrati traže da platite za to", rekao je John Boehner, vođa republikanske manjine u predstavničkom domu Kongresa.

Američki mediji ocijenili su da je Obama s prijedlogom proračuna "zacrtao dramatičan novi kurs" za zemlju, kako navodi AP.

"Prvi proračun predsjednika Obame, sa zapanjujućim manjkom od 1.75 bilijuna dolara, više od 600 milijardi za fond zdravstva, 150 milijardi za energetski paket i s predloženim porezima za bogate, čak je i više od onoga što je govorio u kampanji, i podvlači širinu njegovih težnji da zaokrene tri desetljeća konzervativne vladavine i iskoristi svoje predsjedništvo da brzo transformira zemlju", piše u petak The Washington Post.

"Obamin nacrt proračuna za 2010. sadrži niz stvari koje će, ako budu prihvaćene, predstavljati velik zaokret u usmjerenju savezne vlade", ocjenjuje utjecajni The Christian Science Monitor.

Zaokrećući fokus vladine politike od Amerikanaca s visokim prihodima i ciljajući veliki broj onih koji se smatraju srednjom klasom, Obamin prijedlog može donijeti dividende Demokratskoj stranci, ocjenjuje agencija Bloomberg, uspoređujući Obamin pristup s onim Franklina D. Roosvelta, koji je s New Dealom iz 1932. demokratima stvorio lojalnu biračku bazu koja je potrajala četiri desetljeća.

William Galson, s Brookings Instituta, u The Washington Postu je usporedio Obamin program s tri druga dugoročna programa - Rooseveltovim New Dealom, Velikim društvenim programom Lyndona Johnsona iz 1965. i pozivom Ronalda Reagana iz 1981. na drastično smanjenje veličine i snage vlade, koji su od tada postavili okvire za raspravu o javnoj politici.