Objavljeno u Nacionalu br. 713, 2009-07-14

Autor: Eduard Šoštarić

NOVA VIZIJA za jugoistok Europe

New Deal za Balkan: EU daje 600 milijuna eura

HIDO BIŠČEVIĆ na čelu je Vijeća za regionalnu suradnju zemalja jugoistočne Europe kojima EU daje 600 milijuna eura pomoći za razvoj i suradnju

HIDO BIŠČEVIĆ na čelu je Vijeća za regionalnu suradnju zemalja jugoistočne Europe kojima EU daje 600 milijuna eura pomoći za razvoj i suradnjuHIDO BIŠČEVIĆ na čelu je Vijeća za regionalnu suradnju zemalja jugoistočne Europe kojima EU daje 600 milijuna eura pomoći za razvoj i suradnjuEuropska unija spremna je sa 600 milijuna eura inicijalnih sredstava pomoći zemljama jugoistočne Europe već do konca godine, a tomu će se pridružiti Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Svjetska banka i druge financijske institucije i donatori tako da će sredstva biti i znatno veća. Riječ je o "new dealu" za Balkan, odnosno potpuno novom razvojnom poglavlju jugoistočne Europe nakon 20 godina. Cijeli se pristup temelji na činjenici da svaka zemlja pojedinačno može izvući veću korist upravo kroz regionalnu suradnju, i to u sklopu Vijeća za regionalnu suradnju. Ono je najvažnija institucionalna poveznica jugoistoka Europe s EU, a na čelu mu je hrvatski diplomat Hido Biščević. Vijeće je osnovano prošle godine i ono je sljednik nekadašnjeg Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe.


Ekonomska kriza, problemi s ratifikacijom Lisabonskog sporazuma zemalja članica EU, blokada hrvatskog pregovaračkog procesa zbog bilateralnog spora sa Slovenijom te sve veći otpor zemalja članica EU proširenju Unije u posljednje su vrijeme ponovno zaprijetili europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Odnos Unije spram ovog dijela Europe izaziva sve veći europskeptizicam na Balkanu i prijeti ponovnom nestabilnošću regije, što su dosad shvatile jedino Sjedinjene Američke Države. Ipak, najnoviji projekt pomoći EU ovoj regiji jasan je znak da EU nije zaboravila Balkan i da će se reforme kad-tad isplatiti bez obzira na trenutačne probleme kroz koje EU prolazi.POSLANICA EU PARLAMENTA Doris Pack u tajništvu Vijeća za
regionalnu suradnju u Sarajevu s Hidom BiščevićemPOSLANICA EU PARLAMENTA Doris Pack u tajništvu Vijeća za regionalnu suradnju u Sarajevu s Hidom Biščevićem

Pet je prioritetnih područja djelovanja Vijeća za regionalnu suradnju: gospodarski i društveni razvoj, energetika i infrastruktura, pravosuđe i unutarnji poslovi, sigurnosna pitanja, izgradnja ljudskog kapitala. Kad je Biščević boravio u Zagrebu i predstavljao projekte, rekao je kako Europska komisija priprema komplementarnu strategiju postojećem individualnom pristupu pretpristupnim fondovima svake pojedine zemlje, "višekorisničku strategiju" u kojoj će vlade zemalja regije biti pozvane da na prekograničnoj osnovi s jednom ili više susjednih zemalja predlažu konkretne razvojne projekte u prioritetnim područjima djelovanja Vijeća, te je pritom izrazio uvjerenje kako će najviše projekata biti iz područja energetike, infrastrukture i gospodarske suradnje.

Biščević je rekao i kako se u suradnji sa Svjetskom bankom i UN-om planira organizirati velika konferencija o prekograničnoj iskoristivosti golemih vodnih potencijala, jer jugoistočna Europa, usporedno gledano, posjeduje najviše rijeka i vodenih puteva koji su vrlo slabo iskorišteni u pogledu transporta, navodnjavanja i generiranja električne energije.

PREDSJEDNIK Republike Hrvatske Stipe Mesić s predsjednikom Vijeća za regionalnu suradnju Hidom BiščevićemPREDSJEDNIK Republike Hrvatske Stipe Mesić s predsjednikom Vijeća za regionalnu suradnju Hidom BiščevićemVijeće trenutačno radi na tri glavna područja rada. Zajedno s Europskom komisijom i švedskim predsjedništvom Unije priprema na jesen konferenciju o new dealu za regiju, o velikim razvojnim infrastrukturnim projektima. Nadalje, s Europskom komisijom priprema novu stratešku platformu za razvoj regije kroz proširenje mreže programa Instrument pretpristupne pomoći na temelju koje su zemlje pozvane da zajedno, gdje procijene da postoje razvojni interesi, predlažu projekte koje će EU financirati, sama ili zajedno s međunarodnim financijskim institucijama. Na stolu je već dvadesetak takvih projekata.
A u suradnji s drugim međunarodnim partnerima ostvaruje se niz pojedinačnih projekata, od regionalnog centra za borbu protiv požara i regionalnog osiguravajućeg fonda za naknadu štete u slučajevima prirodni katastrofa do niza drugih sličnih projekata.

Na Nacionalovo pitanje ima li EU i sad, u vrijeme najveće krize, sredstva za pomoć regiji, Biščević nam je rekao: "Sredstava ima, čak i u ovim teškim financijskim okolnostima. Ponekad su veći problem nepripremljeni projekti ili birokratske barijere, na obje strane. Ako spomenem da je iz Višekorisničkog IPA programa prošle godine distribuirano manje od 10 posto, da je iz 2007. ostalo neutrošeno još 15-ak posto, to jasno svjedoči o neučinkovitosti. Nadam se da će krizni udar poslužit i kao poticaj, otrežnjenje da se više ne može raditi samo rutinski. Danas će se lakše privući sredstva u regionalne projekte negoli u nacionalne, osobito ako je riječ o onome što je najveći deficit regije, dakle nerazvijena infrastruktura, od prometne do energetske."
Unatoč svemu, ipak se stječe dojam kako je EU zapostavila jugoistočnu Europu zbog niza razloga, od ekonomske krize, problema s ratifikacijom Lisabonskog ugovora, sve većeg otpora proširenju EU i sličnoga, o čemu Biščević kaže: "Čini mi se da je trenutačno euroskepticizam ponajviše u porastu u samoj Uniji, među građanima zemalja članica EU. Teško će ijedan političar danas u Uniji dobiti izbore na politici proširenja. Pouke posljednjeg kruga proširenja i ekonomska kriza izazivaju stanovitu tendenciju zatvaranja. Govori se o održavanju europske perspektive za zemlje regije, ali pretvaranje perpspektive u konkretan pregovarački proces po mojem je sudu presporo, nedovoljno nabijeno strateškom vizijom i odlučnošću. Osjeća se stanovito 'popuštanje' i proklizavanje, a primjer hrvatske blokade nosi, sa stajališta regije, iznimno tešku, da ne kažem zlokobnu poruku o vjerodostojnosti, pa i političkoj dosljednosti kad su u pitanju načela i vrijednosti Europske unije. Dakle, postoji opasnost porasta euroskepticizma u regiji, ali postoj i još veća opasnost, opasnost renacionalizacije političkih platformi."

HIDO BIŠČEVIĆ s ministarima vanjskih poslova 4. lipnja na summitu šefova država i vlada Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u Chisinauu u MoldoviHIDO BIŠČEVIĆ s ministarima vanjskih poslova 4. lipnja na summitu šefova država i vlada Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u Chisinauu u MoldoviBiščević ističe kako je teško govoriti stalno o europskom zatvaranju, a zanemarivati i drugu stranu medalje: "Ako političke elite u regiji ne pokazuju dovoljno povijesne odlučnosti da riješe preostala pitanja državničkim potezima i hrabrim odlukama kako bi održale proces europeizacije ovog dijela Europe, samo će nastavljati davati argumente onima koji otvoreno ili posredno, pa i potajno, nastoje zaustaviti proširenje. Odgovornost je uzajamna. Zagovaram stav da iz regije mora doći jasna poruka: riješit ćemo otvorena pitanja i oblikovati arhitekturu sigurnosti i stabilnosti, a zauzvrat ostavite vrata otvorena i pomozite nam oko održavanja naših gospodarstava u ekonomskoj krizi čije se posljedice s punom snagom i ozbiljnošću tek primiču obalama ove regije."

Povećavanje sredstava

■ Vijeće za regionalnu suradnju osnovano je prošle godine kao sljednik Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe. Riječ je o najvažnijoj institucionalnoj poveznici zemalja iz tog područja i EU. EU je zamislio novi modus razvoja te je ponudio inicijalna sredstva od 600 mil. eura za projekte u kojima će te zemlje međusobno surađivati. Sredstva će se s vremenom i povećavati jer će se projektu pridružiti i druge financijske institucije.

Vezane vijesti

Hrvatska mora ulagati u istraživanje da bi opstala

Hrvatska mora ulagati u istraživanje da bi opstala

Institut za Inovacije pripremio je još jedan zanimljiv i britak Thinkers Impact Series govor koji je održao Voditelj ureda Svjetske banke u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika