Slom država; Robert Cooper (Profil)"Dvadeset prvo stoljeće moglo bi biti najgore razdoblje europske i svjetske povijest". Ovo nimalo optimistično upozorenje glavna je teza knjige "Slom država - poredak i kaos u 21. stoljeću", u kojoj britanski diplomat Robert Cooper iznosi radikalno drugačiju interpretaciju novoga svjetskog poretka nakon sloma komunizma. Knjiga koja je nedavno pod pashom izdavačke kuće Profil objavljena i na hrvatskom tržištu, na međunarodnoj sceni već duže vrijeme plijeni oveću pozornost i ugled. Cooper je nagrađen dvjema nejuglednijim nagradama za političku knjigu godine, a pojedini ga kritičari nazivaju 'europskim prorokom novog svjetskog poretka'. Zamišljena kao zbirka eseja koje je sam Cooper koristio tijekom političke karijere (između ostalog, bio je i vanjskopolitički savjetnik Tonya Blaira), ova knjiga zastupa njegovu osobnu tezu kako u današnjem svijetu postoje tri tipa država:

Prvu skupinu čine predmoderne države poput Somalije, Afganistana, i Liberije. To su države predmodernog svijeta u kojima vlada postimperijalni kaos. Drugu čine moderne države (pritom ih autor samo uvjetno naziva „modernima" ) poput Kine, Brazila i Indije. To je svijet u kojem je krajnji jamac sigurnosti još uvijek sila, svijet u kojem se granice mogu mijenjati silom, a države su uvijek spremne upotrijebiti silu jedna protiv druge. Treću skupinu čine postmoderne države poput Japana, te onih unutar Europske unije, a koje funkcioniraju na temelju otvorenosti, poštivanja zakona i zajedničke obrambene politike. 'Sjedinjene države još trebaju odlučiti hoće li se pridružiti postmodernom svijetu uzajamne suradnje ili će se držati politike unilateralizma i sile', smatra između ostalog ovaj ugledni politički mislilac.

Cooper smatra kako dvije globalne društveno - političke pojave već sad ponajviše oblikuju međunarodne odnose: Prva je slom državne kontrole nad nasiljem, koja je ilustrativno vidljiva kod povećanja moći malih privatnih grupacija koji u dosegu imaju oružja za masovno uništenje. Druga pojava je rast sabilnog, mirotvorskog poretka u Europi, koji se ne oslanja na politici moći i sile, kao ni striktnom suvereniteru nezavisnih država.

Britanski je diplomat u svojim esejima posebno zainteresiran analizama na koji će način zapadna civilizacija izaći na kraj sa nasiljem i 'prijetnjama' predmodernog svijeta. Cooper, naime, traži odgovore na pitanje 'kako se nositi sa svijetom u kojemu balistički projektili i teroristi ne poznaju granice te u kojima vojni savezi više nisu jamstvo sigurnosti'. Do sada se pokazalo da se američki pristup temeljio na uniteralizmu - kontroliranjem vanjske politike 'kritičnih zemalja', pa makar to značilo i upotrebu sile. Metoda europske zajednice naroda s druge se strane u potpunosti suprostavlja ovoj doktrini, smatra Cooper. Objašnjava to tezom da se Europljani, za razliku od SAD-a, zapravo vode idejom proširenja svoga utjecaja na 'prijeteće zajednice', te ih potom 'apsorbiraju'.

Autor 'Sloma država' smatra kako nijedan od ova dva oprečna mišljenja nije dugoročno održiv, pa se on zalaže za svojevrsnu sintezu obaju utjecaja, koji bi omogućio SAD-u i Europi da se zajedničkim snagama suoče s rečenim poteškoćama. Obrambeni intervencionizam koji je Zapad iskazao u Afganistanu je jedan model, dok bi se njemu trebao pridružiti model UN-ovog protektorata viđen u BiH i Kosovu. Ukratko, Cooperovo provokativno zazivanje zapadnog imperijalizma, koji bi prema njegovim idejama bio održiv i bez suprostavljanja postulatima poput ljudskih prava, do sada je bio nepojmljiv. Zbog toga njegova knjiga obiluje idejama koje su zrele za ozbiljne debate.