Ministri vanjskih poslova Islanda i Švedske Ossur Skarphedinsson i Carl BildtMinistri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije dali su u ponedjeljak mandat Europskoj komisiji da pripremi mišljenje o islandskom zahtjevu za članstvo, što je prvi korak u postupku dodjele kandidatskog statusa, te ponovno poduprli europsku perspektivu zapadnog Balkana.

"Komisija je pozvana da podnese svoje mišljenje o islandskom zahtjevu", kaže se u zaključcima koje su ministri prihvatili na redovitu mjesečnom sastanku u Bruxellesu.

Vijeće EU-a opet u potpunosti podupire europsku perspektivu zapadnog Balkana i ističe da će se baviti albanskim zahtjevom kad zaprimi ocjenu izbora u toj zemlji, kaže se u zaključcima, u kojima se također ističe da se "svaka zemlja ocjenjuje po vlastitim zaslugama".

Albanija je u početku svibnja podnijela zahtjev za članstvo, ali zahtjev još nije uvršten u dnevni red ministara vanjskih poslova. Još kad je podnošen zahtjev, u EU-u je rečeno da će na odluku utjecati poštovanje demokratskih standarda na općim izborima u Albaniji. Izbori su održani 28. lipnja, ali se još čeka na konačno izvješće OESS-a.

Davanje mandata EK-u da pripremi mišljenje o pojedinoj kandidaturi uvijek je do sada bilo tehničko pitanje, ali je s crnogorskim i albanskim zahtjevom to postalo i političko pitanje, jer dio zemalja članica nije htio preuzimati nikakve obveze glede proširenja. Crna Gora je čekala pet mjeseci da njezin zahtjev prođe na ministarskom sastanku, a Albanija još čeka.

Predsjedatelj Vijeća EU-a švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt rekao je ponedjeljak ujutro prije početka ministarskog sastanka da za Island neće vrijediti ubrzan postupak.

"Neće biti brza puta za Island, ali je očito da postoji kraći put, jer je ta zemlja već dio jedinstvenog europskog tržišta i Schengenskog prostora", rekao je Bildt.

Europska komisija sada treba pristupiti izradi mišljenja o islandskoj kandidaturi. U Komisiji ističu da je u ovom trenutku nemoguće reći koliko će taj postupak trajati, ali se ne očekuje da će mišljenje biti gotovo prije kraja ove godine. Na temelju toga mišljenja, Vijeće donosi odluku o dodjeli kandidatskog statusa i o nadnevku početku pregovora, koji bi u najboljem slučaju mogli početi u početku sljedeće godine.

Islandska kandidatura zanimljiva je i zbog toga što se o brzu završetku pregovora govori samo s europske strane, a na Islandu ne dijele takav polet. Islandski ministar vanjskih poslova Ossur Skarphedinsson izjavio je nedavno kako je "realno očekivati" da će pregovori trajati tri do tri i pol godine, a sam ulazak mogao bi se dogoditi naranije 2013. Istodobno, u Bruxellesu se nerijetko spominje već 2011. kao godina mogućeg ulaska.

Island, kao član Europskog ekonomskog prostora i Schengena, već primjenjuje oko 75 posto europskog zakonodavstva. Međutim, očekuju se teški pregovori u poglavljima o poljoprivredi i ribarstvu. Ribarstvo je na Islandu glavni gospodarski resurs i Island će po svemu sudeći tražiti trajno izuzeće u vezi sa zajedničkom ribarskom politikom, što je neprihvatljivo Europskoj uniji.

Ministar Bildt neizravno je u ponedjeljak isključio mogućnost da Island sustigne Hrvatsku i da zajedno s njom uđe u Europsku uniju.

Na novinarski upit postoji li još mogućnost da Island uđe zajedno s Hrvatskom, s obzirom na blokadu hrvatskih pristupnih pregovora, Bildt je rekao: "Zar je ikada postojala takva mogućnost? Ne znam, svaki slučaj treba gledati pojedinačno, po zaslugama. Hrvatska je u završnici pristupnih pregovora, iako postoje neki lokalni problemi koji su poznati, dok je u islandskom slučaju zahtjev podnesen tek prije dva tjedna. To su vrlo, vrlo različite vremenske perspektive i mislim da će ta razlika i ostati".