Slovenski mediji skeptični su prema brzom rješavanju graničnog sporaSlovenski mediji u srijedu s određenom rezervom analiziraju izjavu hrvatske premijerke Jadranke Kosor koja je u utorak u Gdansku nakon susreta sa švedskim premijerom Fredrikom Reinfeldtom i uoči susreta sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom rekla da je već riješeno 95 posto pitanja o kojima zadnjih mjesec dana razgovaraju diplomati dviju država te još treba riješiti neke pojedinosti do cjelovita rješenja spora Hrvatske i Slovenije.

Slovenski premijer Borut Pahor u Gdansku je slovenskim novinarima nakon susreta s Kosor potvrdio da bi prijedlog rješenja slovensko-hrvatskog spora mogao biti riješen u idućih nekoliko tjedana, ali nije želio komentirati navod hrvatske premijerke da je 95 posto pitanja riješeno, navode u srijedu slovenski mediji.

Kako u današnjem komentaru navodi novinar Slovenkog radija Matjaž Trošt, za tihu diplomaciju koja se vodi zadnjih mjesec dana, a kojom se kako navodi kompromisom pokušavaju izbalansirati slovenski i hrvatski interesi u širem smislu kako bi se kompromisom maksimalizirao konačni politički "dobitak" za obje strane, došao je u "zadnji trenutak", no nije bez rizika jer joj prijete "glasna i velika očekivanja".

Novinar specijaliziran i za pokrivanje hrvatskih tema na Slovenskom radiju u komentaru koji je jutros objavio na nacionalnom portalu "Siol" navodi da je opasnost i u tome što se prijepor vukao 18 godina, a u vezi s optimističkom izjavom hrvatske premijerke koja sugerira da je prijedlog sporazum koji bi omogućio deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora na vidiku navodi: "95 posto je mnogo, ali dok nije dogovoreno sve nije dogovoreno ništa". Ipak, Trošt daje mnogo veću mogućnost da sadašnji pokušaj dogovora tihom diplomacijom dade rezultate, za razliku od ranijeg pokušaja posredovanja europskog povjerenika Ollija Rehna jer su se kako navodi njegovi pokušaji odvijali pred očima javnosti.

Na sličan "paradoks" između očekivanja javnosti i političke prakse upozorio je u svom izlaganju slovenskim diplomatima u utorak i slovenski predsjednik Danilo Tuerk, spomenuvši pri tom i odnose Slovenije i Hrvatske.

Slovenska vanjska politika mora nastupati suvereno u vanjskim odnosima, oslanjajući se na talentirani diplomatski aparat i značajnu geopolitičku ulogu Slovenije kao poveznice različitih regija i politika, istaknuo je Tuerk.

Što se tiče odnosa s Hrvatskom i uloge Slovenije na "zapadnom Balkanu", Tuerk je rekao da velike sile više ne trebaju "savjete" Slovenije za regiju, onako kako je to bio slučaj devedesetih godina, ali da slovenska politika i u toj dimenziji mora biti samosvjesna i ambiciozna, iako realna.

Slovenija bi se tako, ocijenio je, trebala suprotstaviti mogućim pokušajima "hegemonije" na području zapadnog Balkana budući da su takve težnje kakve je svojedobno pokazivala Srbija još prisutne i nisu nestale, upozorio je Tuerk slovenske diplomate.

Što se tiče odnosa s Hrvatskom, Tuerk je u svom izlaganju na Brdu kod Kranja okupljenim veleposlanicima rekao da postoji stanovit paradoks u disproporciji između percepcije politike u javnosti i prirode diplomatske djelatnosti koja ponekad poseže po tihoj diplomaciji, što ponekad može biti i "problem".

Govoreći o sadašnjoj fazi u kojoj se razgovara o dokumentu kojim bi se trasiralo granično pitanje i deblokirali hrvatski pristupni pregovori, slovenski predsjednik je naglasio da oni ne počinju od početka i da imaju temelje u ranijim inicijativama.

"Ti pregovori nisu započeli danas, a postoji i nacrt sporazuma iz prijašnjih pregovora u obliku onoga što je 15. lipnja ponudio Olli Rehn. To je bio dobar prijedlog i to je bio rezultat koji se postigao pregovorima", rekao je Tuerk, osvrćući se na tajnu diplomaciju potaknutu prije mjesec dana u Trakošćanu.