Radovan KaradžićRatni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, optužen u Haagu za ratne zločine zatražio je od Haaškog suda (ICTY) da Hrvatskoj izda obvezujući nalog za pristup brojnim dokumentima, među ostalima i onima o navodnom krijumčarenju oružja u BiH preko Hrvatske.

Karadžić, optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tijekom rata u BiH, od Zagreba traži izvješća, fotografije i snimke o dostavi oružja Armiji BiH preko zračne luke Pleso, radi priprema za suđenje koje bi trebalo početi u listopadu ove godine.

Karadžić traži da se u hrvatskim arhivima pronađu i daju mu na uvid dokumenti o prisutnosti američkih specijalaca i obavještajaca u BiH te o korištenju UNPROFOR-a, UN-ovih promatrača i međunarodnih humanitarnih organizacija za naoružavanje Bošnjaka.

Među traženim dokumentima su i obavještajni podaci o pokolju na sarajevskoj tržnici Markale u veljači 1994. koji, smatra Karadžić, upućuju na odgovornost Bošnjaka za taj zločin, dokumenti o navodnoj odgovornosti Bošnjaka za ubojstva civila u opkoljenom Sarajevu te obavještajni podaci o sastanku s Richardom Holbrookom u Beogradu u ljeto 1996. na kojem se, kako uporno tvrdi, razgovaralo o njegovoj ostavci i imunitetu od kaznenoga progona.

U pismu upućenom 2. lipnja hrvatskom veleposlaniku u Haagu Josipu Pari, Karadžić je zatražio i razgovor s Miroslavom Tuđmanom, bivšim čelnikom hrvatske obavještajne zajednice.

Paro mu odgovara pismom od 22. srpnja u kojem ističe da Hrvatska ne posjeduje tražene dokumente te da bi razgovor s Tuđmanom prema uobičajenoj praksi trebao organizirati njegov braniteljski tim, a ne hrvatska vlada.

Nakon toga Karadžić se odlučio ICTY-u podnijeti zahtjev za obvezujućim nalogom hrvatskoj vladi, kako je to predviđeno Statutom Haaškoga suda.

Ratni vođa bosanskih Srba u zahtjevu detaljno - navodeći imena sudionika, vrijeme i konkretna mjesta, opisuje događaje koji po njegovu mišljenju dokazuju da su Hrvatska, snage UNPROFOR-a i međunarodne humanitarne organizacije krijumčarili oružje Armiji BiH i kršili UN-ov embargo.

U prilog tomu navodi događaj od 4. rujna 1992. kada je u zagrebačku zračnu luku Pleso sletio iranski Boeing 747 natovaren oružjem, streljivom, protutenkovskim raketama i drugom vojnom opremom.

On tvrdi da je zeleno svjetlo za isporuku iranskog oružja preko Zagreba u travnju 1994. dao tadašnji američki predsjednik Bill Clinton, a detalje su s iranskim predsjednikom Alijem Akbarom Rafsandžijem u svibnju u Teheranu dogovorili tadašnji hrvatski premijer Nikica Valentić i zamjenik BiH premijera.

Prva iranska isporuka preko Zagreba, a radilo se o 60 tona eksploziva, bila je 4. svibnja 1994., nakon čega su iranski transportni zrakoplovi u Pleso redovito slijetali tri puta tjedno, tvrdi Karadžić.

Pozivajući se na izvješće nizozemske vlade o događajima u Srebrenici, Karadžić tvrdi da su u krijumčarenju oružja sudjelovali i američki te turski vojni zrakoplovi koji su redovito, putem zračnog mosta nad Tuzlom, opskrbljivali Armiju BiH oružjem i opremom koja je kasnije raspoređivana u Žepu i Srebrenicu.

Početak suđenja Radovanu Karadžiću okvirno je dogovoren za 19. listopada.