Jadranka Kosor i Borut PahorPredsjednik udruge slovenskih partizanskih boraca-veterana Janez Stanovnik podržao je u nedjelju ljubljanski dogovor premijera Boruta Pahora i hrvatske premijerke Jadranke Kosor, ali samo načelno, rekavši da se protivi arbitraži o granici na moru jer je "pristup otvorenom moru slovensko pravo" za koje arbitraža ne dolazi u obzir.

"Slovenska boračka organizacija podržava sporazum Pahor-Kosor jer su razgovori i dogovori potrebni. Vladi savjetujem hrabrost i odvažnost u navođenju naših argumenata", rekao je Stanovnik na mitingu slovenskog Saveza udruženja boraca NOB-a (ZZBNOR) povodom obilježavanja jedne bitke iz II. svjetskog rata u selu Lokve u zapadnoj Sloveniji.

U isto vrijeme, Stanovnik je rekao da među državama spora o granici na kopnu zapravo i nema, dok slovenski "pristup otvorenom moru" ne može biti predmet arbitraže.

"To nije pitanje granice nego pitanje pravde. Koja bi zemlja svoju suverenost prepustila arbitraži. Pa nismo ludi", rekao je Stanovnik, prenose slovenski mediji.

Stanovnik je prošlog tjedna na političkoj tribini koju vodi Patrick Vlačič, ministar prometa i potpredsjendik Socijalnih demokrata (SD) premijera Boruta Pahora, rekao da u načelu pozdravlja dogovor Pahor - Kosor, ali da između Slovenije i Hrvatske ne postoji spor o granici na kopnu jer je i Slovenija tijekom konferencije za bivšu Jugoslaviju koju je 1991. vodio lord Carrington izjavila da nema nikakvih teritorijalnih zahtjeva prema Hrvatskoj što je bio i osnov za stjecanje nezavisnosti i međunarodnog priznanja.

Prema Stanovniku, postoji međutim spor oko granice na moru, ali je pravo Slovenije na teritorijalni pristup otvorenim vodama "slovensko pravo" jer je takav pristup imala u vrijeme bivše Jugoslavije i jako je važan za opstanak luke Koper i pomorsku orijentaciju Slovenije, te njen status "pomorske države".

Stanovnik je ponovio i tezu koju je izricao i ranije, kako je slovensko pravo na izlaz na otvoreno more podkrijepljeno i "moralnim pravom", odnosno događajima nakon što je došlo do razgraničenja Italije i bivše Jugoslavije nakon II. svjetskog rata.

"Razgraničenje se je napravilo prema načelu etničke ravnoteže, pa je u Italiji tako ostalo 100.000 Slovenaca, a u Jugoslaviji 100.000 Talijana. Mi smo Hrvatskoj kupili Istru", rekao je predsjednik slovenske boračke organizacije.

Stanovnik je 40-ih godina prošlog stoljeća bio šef kabineta slovenskog komunističkog lidera Edvarda Kardelja koji se u Sloveniji od strane nacionalista često spominje kao krivac za "nepravično" razgraničenje u Istri. Nakon toga bio je na različitim dužnostima u bivšoj državi, među ostalim i šef misije Jugoslavije u UN-u, gdje je kasnije djelovao kao istaknuti funkcionar u više agencija međunarodne organizacije. Od 1989. do 1991. bio je i predsjednik republičkog predsjedništva, a kasnije i predsjednik boračke organizacije. Uz političku, Stanovnik je tijekom radnog vijeka ostvario i znatnu znanstvenu karijeru kao ekonomist i profesor ljubljanskog Ekonomskog fakulteta.

Zajedno s povjesničarkom Milicom Kacin Wohinz jedan je od rodolačelnika ideja o "moralnom dugu" današnje Hrvatske prema Sloveniji zbog "Slovenaca koji su ostali u Italiji" nakon razgraničenja Italije i bivše SFRJ, koja se u međuvremenu uvriježila u standardnim političkim predodžbama slovenske političke pozornice.