Njemačka kancelarka Angela MerkelČetiri dana uoči izbora za novi saziv njemačkog Bundestaga ispitivanja javnog mnijenja pokazuju pad potpore birača vodećoj kršćansko-demokratskoj Uniji CDU/CSU i njezinu najavljenu partneru Liberalno-demokratskoj stranci (FDP).

Istodobno, istraživanja pokazuju porast popularnosti Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) čime se ponovo rasplamsavaju nagađanja o mogućim koalicijama i povećava napetost uoči nedjeljnih izbora.

Po rezultatima ispitivanja javnog mnijenja berlinskoga demografskog instituta Info, provedena po nalogu dnevnika "Handelsblatt", tzv. crno-žuta koalicija, dakle koalicija kršćanskih demokrata i liberala, kakva je već vladala Njemačkom od 1982. do 1998. pod kancelarom Helmutom Kohlom, nema više potporu dostatnu za većinu u Bundestagu.

Rezultati tog istraživanja pokazuju da bi Unija CDU/CSU osvojila 34, a FDP 12 posto glasova, što nije dostatno za većinu u parlamentu. SPD bi osvojio 27 posto, stranka Ljevice 12 te stranka Zelenih 10 posto glasova.

Takav bi ishod, po mišljenju analitičara, vodio k produžetku sadašnje tzv. velike koalicije dviju najvećih stranaka CDU/CSU i SPD-a s kancalarkom Angelom Merkel na čelu vlade. Ravnatelj instituta Info Holger Liljeberg smatra da je kršćansko-liberalni tabor prerano izbore proglasio dobivenima.

I po rezultatima drugog ispitivanja, koje je za TV postaju RTL i tjednik Stern proveo institut Forsa, unija CDU/CSU gubi na popularnosti, a izgledi za stvaranje koalicije kršćanskih demokrata i liberala sve su manji. Po tom ispiitivanju, unija je izgubila dva posto glasova te ju sada podupire 35 posto birača. To bi, uz 13 posto liberalnih glasova, dostajalo za tzv. crno-žutu koaliciju, ali još pokazuje jasan trend pada popularnosti desnog centra. SPD-u i po tom ispitivanju raste popularnost.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju i pad popularnosti kancelarke Angele Merkel. Na pitanje bi li na izravnim izborima glasovali za Merkel, pozitivno je odgovorilo 49 posto ispitanika što je velik pad u usporedbi s još nedavnih 67 posto. Socijaldemokratski kandidat za kancelara Frank-Walter Steinemeir popravio je svoje vrijednosti s 24 na 26 posto.

Ravnatelj instituta Forsa Manfred Guellner smatra da je kandidat SPD-a, sadašnji ministar vanjskih posova Steinemeir, uspio u zadnjih nekoliko tjedana vratiti razočarane poklonike SPD-a u svoj tabor. On međutim istodobno smatra da bi kršćanski demokrati i liberali ipak mogli preuzeti vlast i to zahvaljujući tzv. dodatnim mandatima koji nastaju kad jedna stranka na osnovi izravno biranih zastupnika u jednoj izbornoj jedinici osvoji više mandata nego joj to pripada po broju tzv. drugih glasova. Njemački građani na parlamentarnim izborima daju dva glasa, pri čemu jedan glas ide za izravne mandate, a drugi za političke stranke, pri čemu je glas za stranku presudan za broj mandata u Bundestagu.

Upravo se zbog tih "dodatnih" zastupnika u Bundestagu, čiji broj varira i uglavnom odlazi većim strankama, prije svega uniji CDU/CSU, zadnjih dana dignula prašina. Ustavni je sud prošle godine to pravilo proglasio neustavnim te je zakonodavcu dao vremena da do kraja 2010. promijeni izborni zakon.

S obzirom na to da bi unija CDU/CSU i liberali mogli preuzeti vlast upravo zahvaljujući tim mandatima, SPD je kancelarku Merkel optužio da većinu nastoji dobiti "protuustavnim" načinom. Merkel je odbacila optužbe te zaključila da je "svako mjesto u Bundestagu legalno".

S obzirom na sve neizvjesniji ishod nedjeljnih izbora, predstavnici svih stranka najavili su jačanje predizbornih kampanja u zadnjih stotinjak sati. Glavni tajnik CDU-a Roland Pofalla najavio je završnicu predizbrone kampanje u trajanju od 72 sata. Dodao je da protukandidat Angele Merkel, Frank-Walter Steinemeir, "više nema izgleda" postati kancelarom.

Po sadašnjim odnosima nakon 27. rujna jedino je vjerojatno stvaranje kršćansko-liberalne koalicije s Angelom Merkel kao kancelarkom ili nastavak sadašnje velike koalicije. Ne bude li dosta mandata za većinsku koaliciju unije CDU/CSU i liberala, jedino je moguć nastavak sadašnje koalicije sa SPD-om, što je kancelarka, međutim, odbacila u nekoliko navrata.

Stvaranje lijevog bloka čini se nemogućim, jer je SPD u potpunosti odbacio mogućnost koaliranja sa strankom Ljevice na saveznoj razini, a tzv. semaforska koalicija, dakle koalicija socijaldemokrata (crveno), liberala (žuto) i Zelenih (zeleno) isključena je jer je tu kombinaciju na svom prošlom kongresu odbacio sam FDP.