Glazbenice američkog orkestra Ars Choralis. One sviraju njemačke narodne pjesme i klasičnu glazbu uz koju su zatvorenice u logorima bile vođene u plinske komoreImena mnogih glazbenika i skladatelja kojima je 1933. zbog nacističke rasne idelologije bilo zabranjeno nastupati ili objavljivati svoja djela, godinama su bila izgubljena i skrivena ljubiteljima glazbe. Njihove je životopise i djela ponovno na svjetlo dana iznio rusko-židovski pijanist i muzikolog Jaša Nemcov. Jedan od "izbrisanih" židovskih umjetnika bio je i skladatelj Jakob Schönberg. Do 1933. židovske su se teme tek povremeno pokazivale u njegovoj glazbi , no zbog nacističkih pritisaka, ova je tema kasnije postala stilskim obilježjem njegovih skladbi. "Jakob Schönberg je 1934. započeo svoje istraživanje židovsko-palestinskog folklora. Sakupljao je tada židovske pjesme iz Palestine. Ovo je istraživanje vrlo snažno utjecalo na njegov vlastiti skladateljski rad. To je bio pravi stilski preokret u njegovu radu", priča Nemcov.

Većina glazbenika i skladatelja koji su registirani u izdanju "Leksikon Židova u glazbi", kojeg su početkom tridesteh godina objavili nacisti, nakon 1933. mogli su svoju glazbu predstavljati još samo na priredbama Židovskog kulturnog saveza. A prije nacističkog doba ovi su glazbenici bili čvrsto etablirani u njemačkom glazbenom životu. Jakob Schönberg, koji je rođen 1900. - za vrijeme Weimarske Republike stekao je ime kao dirigent, skladatelj, glazbeni kritičar, te glazbeni savjetnik Bavarskog radija u Münchenu. U vrijeme nacizma je izgubio posao i otišao u Berlin gdej se sve više počeo posvećivati glazbi isključivo vezanoj za židovsku tradiciju.1939. je uspio emigrirati u Englesku.

Njegov stariji kolega Arno Nadel, rođen 1878. bavio se pak židovskim temema u glazbi od samih svojih profesionalnih početaka i glavnina njegovih skladbi pisana je za sinagoge.

Zatvorenici u koncentracijskom logoru Sachsenhausen snimljeni 1938.Na njegovog prijatelja, pijanista i skladatelja Karla Wienera, najviše su pak utjecale aktualne struje u tadašnjoj njemačkoj glazbi. U njegovim djelima nema posebno židovskih karakteristika. Njegova stilska raznolikost proteže se od kasne romantike do atonalnosti. Zadnja je djela skladao krajem 1941. u istražnom zatvoru u Berlinu prije no što je deportiran u koncentracijski logor Sachsenhausen sjeverno od Berlina gdje je i ubijen. "Imam osjećaj da je on već naslućivao kakav će mu biti kraj. Ta djela su toliko introvertirana, suha u izrazu, tako usmjerena prema unutra, teško da se taj stil uopće može okarakterizirati. Više liče na zapise iz dnevnika nego na glazbene komade namijenjen javnom izvođenju", kaže Jaša Nemcov.

Glazbeni izričaj skladatelja Oskara Guttmanna, rođenog 1885. u Šleziji uglavnm se može rekonstruirati tek iz opisa njegovih suvremenika. Vrlo malo skladbi je ostalo zabilježeno. Iz onog što je preostalo može se nazrijeti da su mu na stil utjecale sefardske melodije kao i liturgijske pjesme. "Svima je njima tada naravno bila bliska glazbena Moderna. Sve struje koje su tada bile utjecajne. S jedne strane atonalne struje, s druge pak - naginjane prema folkloru. Oni su naravno pratili trendove i to se vidi i u njihovim djelima. "

Danas je ostavština ovih skladatelja, koliko je još uopće očuvana, raspršena po cijelom svijetu. Tek 1980. je počelo ponovno otkrivanje ovih židovskih umjetnika.