Angela MerkelNjemačka kancelarka Angela Merkel u utorak se u govoru u američkom Kongresu založila za "nultu toleranciju" prema nakanama Irana da pribavi nuklearno oružje, istaknuvši da su Europa i SAD najjači kad se zajednički suprotstavljaju globalnim prijetnjama.

Govoreći o prijetnji od iranske nuklearne ambicije za regiju, Merkel je kazala kako "ne može biti nuklearnog oružja u rukama iranskog predsjednika koji niječe holokaust i prijeti Izraelu", te da se "o sigurnosti Izraela ne može pregovarati", što je popraćeno velikim pljeskom zastupnika.

Iran je u listopadu uz posredovanje UN-a pregovarao sa SAD-om, Rusijom i Francuskom o ponudi da se njegov obogaćeni uranij dalje obogaćuje u Rusiji i Francuskoj za uporabu u medicinsko-istraživačkom reaktoru u Teheranu. Vlada u Teheranu oteže s konačnim odgovorom na tu ponudu i postavlja dodatne uvjete.

"Iranu je poznata naša ponuda, no Iran zna i naše granice", upozorila je Merkel.

NATO treba Afganistan prepustiti Afganistancima

Također je upozorila da treba razraditi stategiju za predaju odgovornosti u Afganistanu s misije NATO-a na novu vladu u Kabulu. "Cilj treba biti razvoj strategije za predaju odgovornosti, koju želimo razraditi na konferenciji UN-a iduće godine", rekla je Merkel.

Merkel je prva njemačka kancelarka koja je govorila u Kongresu u više od 50 godina, nakon Konrada Adenauera 1957. Podsjetila je na snažne veze SAD-a i Europe te nužnost globalne akcije u suprotstavljanju terorizmu i klimatskim promjenama.

Dotaknula se i njemačke odgovornosti za II. svjetski rat i holokaust, govoreći o "razaranjima i istrjebljenju koja je Njemačka pokrenula u Europi i svijetu". Spomenula je i skoru obljetnicu "Kristalne noći" 9. studenoga 1938. kad su nacisti napali židovske lokale i sinagoge u cijeloj Njemačkoj. "Ja ne mogu danas stajati ovdje pred vama da ne odam počast žrtvama toga dana i šoe", rekla je Merkel, rabeći židovski naziv za holokaust.

Merkel je izrazila priznanje SAD-u za pomoć u ujedinjenju Njemačke nakon rušenja Berlinskog zida 9. studenoga 1989.

Pozdravivši zaokret u politici SAD-a prema klimatskim promjenama, koji je došao s predsjednikom Barackom Obamom i Kongresom s demokratskom većinom, Merkel se na Capitol Hillu založila za postizanje globalnog sporazuma na klimatskoj konferenciji UN-a u Kopenhagenu u prosincu.

"Potreban nam je sporazum na klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu u prosincu. To traži spremnost svih zemalja da preuzmu međunarodne obveze", kazala je Merkel.

Iako su kongresnici pljeskom pozdravili njezino upozorenje kako istječe vrijeme za globalnu akciju glede klimatskih promjena, u Predstavničkom domu i Senatu trenutačno nema dostatno potpore za prihvaćanje prijedloga zakona Obamine vlade o ograničenju emisije stakleničkih plinova u SAD-u. Zakonu se ne protivi samo republikanska oporba već i znatan dio demokrata, koji predlaže da se ne žuri s njegovim uvrštenjem u raspravu.

Merkel, koja je stigla u službeni posjet SAD-u na samom početku svog drugog mandata, osvojena na izborima 27. rujna, u kongresu je govorila na poziv predsjednice predstavničkog doma Nancy Pelosi.

Prije govora na zajedničkoj sjednici obaju kongressnih domova u Bijeloj kući se sastala s predsjednikom Obamom.