Južni tok mogao bi prolaziti i kroz HrvatskuPotpisivanjem sporazuma o suradnji u gradnji plinovoda Južni tok s Rusijom, Slovenija je napravila korak naprijed u afirmiranju svoje geopolitičke pozicije i buduće energetske sigurnosti, no, upozorava slovenski tisak, iza poznatog imena krije se još mnogo nepoznanica. Upravo zato slovenska se Vlada zanima i za druge energetske projekte u blizini kao što je to LNG terminal koji bi se trebao graditi na Krku.

Nakon dvije godine pregovora s Rusijom i Gazpromom, Pahorova je vlada, unatoč pritisku SAD-a, odlučila odabrati Južni tok, iako nije poznato kako će na to reagirati Europska unija. Zbog toga mediji taj dogovor nazivaju "Pirovom pobjedom".

Plin kao sredstvo za postizanje geopolitičkih ciljeva

"To bi mogla postati Pirova pobjeda jer nije jasno kako će na sporazum reagirati Europska unija koja još uvijek sanjari o zajedničkoj energetskoj politici, a još više zbog toga jer Rusija zemni plin koristi za postizanje svojih geopolitičkih ciljeva", navodi vodeći slovenski dnevni list, no dodaje da su i Južni tok i Nabucco "prvenstveno politički, a tek onda ekonomski projekti".

Slovenski tisak ističe da tek treba odrediti trasu plinovoda kroz Sloveniju, što bi trebalo biti jasnije kroz godinu-dvije kada Gazprom i slovenski Geoplin naprave studiju izvedivosti, te da zbog diversifikacije izvora Slovenija nikako nije odustala od interesa za druge izvore i trase nabave plina, među ostalim i od realnog interesa za sudjelovanje u projektu gradnje terminala za tekući plin na Krku u kojemu Geoplin sudjeluje s jedan posto.

Slovenija trenutačno 55 posto zemnog plina dobiva iz Rusije plinovodom iz austrijskog Baumgartena. Uz to, 35 posto godišnje bilance zemnog plina čini alžirski plin koji se uvozi plinovodom iz Italije do Nove Gorice, no ugovor s alžirskim Sonatrachom, koji je povezan s Gazpromom, istječe 2012. godine i još nije obnovljen. Terminal na Krku bi osigurao dodatnu diversifikaciju izvora, a i stabilnost cijena, jer zalihe tekućeg plina omogućavaju njegovo kupovanje na "spot" tržištu, slično formiranju cijena nafte.

LNG terminal na Krku prihvatljiviji od onog kod Trsta

Slovenski mediji navode da, za razliku od LNG terminala kod Trsta, kojima se Slovenija energično protivi iz ekoloških razloga, takva suzdržanost za budući terminal na Krku ne postoji čak ni kod ekoloških udruga niti u lokalnoj sredini, pa je projekt i s obzirom na taj vidik prihvatljiv i zanimljiv.

Geoplin s ljubljanskom Toplarnom ima ugovor o osiguranju novih količina plina do 2012. godine i ne planira gradnju plinovoda prema Italiji "ali o vezi prema Krku ozbiljno razmišlja", piše "Delo".

Budući da bi kapacitet Gazpromova plinovoda kroz Sloveniju bio višestruko veći od sadašnje slovenske potrošnje, mediji potpisivanje sporazuma Slovenije i Rusije povezuju i s mogućim ruskim investicijama u plinske elektrane u Sloveniji i s mogućom gradnjom nove rafinerije u Lendavi.