Borut PahorPredsjednik slovenske vlade Borut Pahor ocijenio je u srijedu nerealnima zahtjeve sindikalnih središnjica da se najniža neto plaća zakonom odredi na 600 eura.

"Kratkoročno, to bi se moglo izdržati, ali bi dugoročno ugrozilo konkurentnost našeg gospodarstva na svjetskom tržištu i pridonijelo padu zaposlenosti", rekao je Pahor na konferenciji za novinare.

Sve veće slovenske sindikalne središnjice za subotu su u Ljubljani najavile prosvjede uz zahtjev za najnižom plaćom od 600 eura, na kojima se očekuje više desetaka tisuća sudionika. Osim toga sindikati od vlade traže obustavu planirane reforme mirovinskog sustava kojom bi se za dvije godine povećao prag životne dobi za odlazak u redovitu mirovinu.

"Neki najnoviji pokazatelji govore da se kriza smiruje, a glavni napori vlade u idućoj godini bit će strukturne reforme i strategija izlaza iz krize", rekao je Pahor.

Treba provesti strukturne reforme

"Najteže je za nama i sada je prilika da ostvarimo viziju koju je vlada postavila na početku, a to je da Slovenija iz krize izađe s konkurentnijim gospodarstvom, ali i većim stupnjem socijalne pravednosti", rekao je Pahor.

Slovenski premijer ocijenio je da će izlaz iz krize trajati više godina i biti u prvom redu ovisan o strukturnim reformama koje namjerava provesti njegova vlada u stalnu socijalnom dijalogu, ali pokazujući pritom "hrabrost i odvažnost" i ne gurajući teškoće pod sag.

Iako nezaposlenost u Sloveniji još raste, ta je zemlja po stupnju zaposlenosti aktivnog stanovništva na visokom četvrtom mjestu u Europskoj uniji, a teškoće s likvidnošću, rastom duga i proračunskog manjka izraženi su i u drugim članicama eurozone i Europske unije, istaknuo je Pahor.

Izrazio je očekivanje da će Slovenija uz provedene strukturne reforme imati fleksibilnije tržište rada, kako bi u nekoliko godina potpuno izišla iz krize, ali je naglasio i da izvoz treba usmjeriti na više tržišta, a ne kao sada kad se 70 posto izvozi u zemlje EU-a, osobito na tržišta četiriju najvećih trgovinskih partnera (Njemačke, Italije, Francuske i Austrije). Valja više izvoziti u zemlje u regiji te u izvaneuropske zemlje, a Slovenija bi zbog istaknuta geopolitičkog položaja mogla postati privlačna i za ulaganja iz tih zemalja, dodao je.

Oporavak dulji no što se očekivalo

No oporavak od krize neće biti tako brz i mogao bi trajati duže nego se predviđalo, osobito bude li ga pratila stagnacija. Dodao je da slovenski ekonomisti očekuju da bi nakon znatnog pada BDP-a koji se očekuje u ovoj godini stope rasta idućih nekoliko godina mogle iznositi između jedan i tri posto.

"Unatoč krizi ili baš zbog toga možemo realizirati dobro osmišljenu strategiju izlaza iz krize, nakon čega bi Slovenija postala država koja je gospodarski konkurentnija i u području socijalne solidarnosti jača nego je bila prije krize", rekao je Pahor.