Premijerka Kosor i glavni haaški tužitelj BrammertzHrvatskoj stižu nove prijetnje iz Europske unije, a u središtu pozornosti ponovno su 'topnički dnevnici'. Bez obzira što će danas na sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu formalno započeti procedura pripreme Pristupnog ugovora o članstvu Hrvatske u EU, glavnu riječ vodit će glavni haaški tužitelj Serge Brammertz. Ipak njegov nedavni boravak u Hrvatskoj, druženje s premijerkom Kosor kao i govor pred Vijećem sigurnosti UN-a ulijevaju nadu da Hrvatska zbog EU neće morati pristajati na neke nove ustupke. Novinarka Višnja Starešina, koja dugi niz godina prati rad haaškog suda podsjeća kako je nastao slučaj 'topničkih dnevnika'.

Nakon slovenske blokade, nova prijetnja 'topnički dnevnici'

"Prošle godine u siječnju, kada sam bila u Bruxellesu, slovenska blokada već je postojala i ona je bila odobrena od strane europskih čelnika. Iako se pretpostavljalo da će ona jednog dana biti riješena, u diplomatskim se krugovima spekuliralo o nekoj novoj blokadi. Tada su se pojavili topnički dnevnici", rekla nam je Starešina.

To što Brammertz u Bruxelles nosi pohvale i odlučnost Vlade premijerke Kosor u pronalasku dokumenata iz Oluje, ne znači da će oni koji taj napredak tek moraju prepoznati, to zaista i učiniti. Na potezu su Nizozemska, Velika Britanija, Belgija i Finska. Njihova odluka je ključna po pitanju deblokade toliko važnog poglavlja o pravosuđu.

Radi se o britanskoj politici prema ovim prostorima

"Zna se koje države iza toga stoje. Trenutno je u prvom planu Nizozemska, kao što je oko Piranskog zaljeva bila Slovenija. No, zapravo se radi o britanskoj politici prema ovim prostorima", otkrila je Starešina.

Ako se pak to poglavlje ne otvori do proljeća, rok zaključenja pregovora s Hrvatskom tijekom 2012. godine postaje upitan, otkrio je za Jutarnji list jedan diplomat EU. "Poglavlje 23 jedno je od najvažnijih i najtežih poglavlja u pristupnim pregovorima. Između njegova otvaranja i zatvaranja treba proći nekoliko mjeseci jer je ono vezano i uz borbu protiv korupcije i reformu pravosuđa", otkrio je anonimni diplomat. Naša sugovornica hrvatskim vlastima stoga predlaže da se okrenu političkim saveznicima.

Treba tražiti saveznike u SAD-u

"Hrvatska politika se prema Haaškom sudu treba odnositi pravno, ali i treba tražiti političke saveznike koji mogu pomoći otkloniti blokadu. Jedini takav saveznik su do sada bile Sjedinjene Države", pojasnila je Starešina.

Onaj pozitivniji scenarij pak nalaže da će Hrvatska pristupne pregovore zaključiti sljedeće godine te da će punopravnom članicom postati 2012 godine. Da bi se to zaista moglo dogoditi pokazuje činjenica da je Europska komisija već odredila financijski paket za prijem Hrvatske, koji iznosi oko 3,5 milijardi eura za dvogodišnje razdoblje.

Tajni plan iz Domovinskog rata

A da je britanska vanjska politika, kada je u pitanju Hrvatska uvijek imala, najblaže rečeno, specifična rješenja, pokazuje i tajni plan iz vremena Domovinskog rata. Prema njemu je Hrvatska za prestanak rata trebala pristati na teritorijalne ustupke Srbiji i Crnoj gori.

Konkretno, prema britanskom prijedlogu iz vremena prije Oluje, usklađenom sa Slobodanom Miloševićem, teritorij Baranje i istočne Slavonije trebao se proglasiti kondominijem, dakle staviti pod zajedničku upravu Hrvatske i Srbije. Drugi plan bio je da se teritorij podijeli tako da Hrvatska Baranju daruje Srbiji, a onda zadrži prostor istočne Slavonije. Uz to, bosanskim Srbima trebao se dati koridor kod Županje za lakši put prema Beogradu.

Podjela teritorija po receptu Slobodana Miloševića

Zauzvrat, Hrvatska bi dobila pojas teritorija sjeverno do Dubrovnika, no, opet zauzvrat, Hrvatska se trebala odreći Prevlake. Uglavnom, kako javlja Večernji list, pozivajući se na tadašnjeg ministra vanjskih poslova Matu Granića, britanski cilj bio je zaustaviti vojnu oslobodilačku akciju Hrvatske vojske u ljeto 1995. godine. No, i tada su Amerikanci stali uz službeni Zagreb. Kako kaže Granić, Hrvatska je u to vrijeme bila izložena pritisku da će imati ozbiljnih problema ako krene u vojnu akciju.

Zanimljivo, aktivni sudionik svih pregovora u to vrijeme bio je i Carl Bildt, današnji ministar vanjskih poslova Švedske, zemlje koja trenutno predsjedava Unijom. Tada je na pregovorima, svjedoči Granić, Bildt više odgovornosti za pad Srebrenice pripisao ofenzivnim akcijama Armije BiH i HVO, dok je naglasio da se bosanski Srbi istinski zalažu za obustavu neprijateljstava.