Nataša Srdoč, Joel Anand Samy i Robert Moraal iz Adriatic InstituteHrvatska je skočila za 24 mjesta u svjetskom poretku prema Indeksu ekonomskih sloboda koji svake godine objavljuju američka zaklada Heritage Foundation i poslovni dnevni list Wall Street Journal. Hrvatska je ocijenjena ocjenom 59,2, čime se približila na domak ovogodišnjem svjetskom prosjeku od 59,4 i postala 92. najslobodnija ekonomija na svijetu. U Europi se Hrvatska popela s 38. na 37. mjesto od 43 zemlje, a ukupni svjetski indeks smanjio se za 0,1 boda, prvi put otkako se indeks mjeri od 1995. godine da je do smanjenja došlo bez da se povećao broj obuhvaćenih zemalja.

Hrvatska bi mogla biti tigar jugoistočne Europe

Kao i prethodnih godina, Indeks ekonomskih sloboda u Hrvatskoj predstavlja think-tank Adriatic Institute u partnerstvu s Nacionalom. Nataša Srdoč, suosnivačica i predsjednica instituta kaže: "Index ekonomskih sloboda za 2010. godinu, jasno pokazuje da u pravilu, slobodnije zemlje rastu brže, brže se oporavljaju od krize, a napredak je puno šire rasprostranjen među njihovim stanovništvom. To su obilježja društava koja su zdrava i prosperitetna. Hrvatska ima ljudski potencijal postati tigrom jugoistočne Europe! Hrvatska vlada treba služiti svim građanima Hrvatske i omogućiti im ostvarivanje višeg nivoa ekonomske slobode. Osnaživanjem i motiviranjem građana da preuzmu veću kontrolu svojih svakodnevnih života, ekonomska sloboda povećava njihove opcije za ekonomski napredak i pruža im mogućnost da sami odluče na koji način će najbolje poboljšati svoje živote."

Iako se Hrvatska popela na ljestvici za značajan broj mjesta, četiri su kategorije i dalje ocijenjene kao represivne: državna potrošnja, vlasnička prava, sloboda od korupcije i radna sloboda. Država i dalje previše troši, sudski procesi traju godinama, otpuštanje radnika je skupo i otežano, a iako je Vlada počela antikorupcijske akcije u sektorima najteže pogođenima korupcijom, razina korumpiranosti je i dalje visoka. Najbliže društvo Hrvatskoj na ljestvici i dalje čine prvaci slobodarstva poput Maroka, Burkine Faso, Ruande i Egipta.

Krizni porez i visok PDV smanjuju fiskalne slobode

Osim toga, Nataša Srdoč upozorava: "Ono što nije obuhvaćeno Indexom za 2010. godinu (s obzirom da je promatrano razdoblje zaključeno u lipnju 2009. godine), a što se vrlo negativno odražava na ekonomsku slobodu hrvatskih građana je uvođenje "kriznog poreza" i povećanje PDV-a, sto značajno smanjuje fiskalnu slobodu. Za preciznije utvrđivanje ocjene državne potrošnje, a čija ocjena se oslanja na podatak hrvatske vlade, hrvatska vlada bi trebala prihvatiti preporuku Europske komisije i obuhvatiti državnim budžetom: Hrvatske autoceste, Hrvatsku banku za obnovu i razvoj i gradove."

U Adriatic Instituteu smatraju da su akcije Uskoka u nizu slučajeva političke korupcije u posljednje vrijeme pohvalne. Zagovaraju širenje istraga na sve sadašnje i bivše državne dužnosnike koji posjeduju neobjašnjivo bogatstvo te odbacivanje instituta imuniteta.

"Hrvatska nema uspješne mehanizme koji bi odvratili državne dužnosnike od korupcije. Kada bi se oduzimala imovina za koju ne postoji dokaz da je stečena kroz državnu plaću, nasljedstvo, brak ili drugi legalan način, nestao bi motiv za gomilanje bogatstva kroz političku korupciju. Također, Europska komisija već godinama upozorava Hrvatsku na nepostojanje neovisnog pravosuđa, što predstavlja preduvjet u uspostavi vladavine prava", kaže Nataša Srdoč.

Sveukupno, Hrvatska još uvijek spada u kategoriju relativno neslobodnih zemalja. Od susjeda u regiji najbolji je rezultat zabilježila Slovenija, koja se nalazi na 61. mjestu u svijetu i 27. mjestu u Europi. Slabe su joj strane restriktivno radno zakonodavstvo, rastrošna država i relativno nerazvijen financijski sustav te odgađanje privatizacije državnih poduzeća.

Od susjeda najbolja Slovenija

Dobro je ocijenjena i Crna Gora, 61. u svijetu i 32. u Europi. Njenu ekonomiju odlikuje fleksibilno radno zakonodavstvo i jedinstvena stopa poreza na dohodak te izrazito niska stopa poreza na kapitalnu dobit. Međutim, ocjene Crne Gore u značajnoj mjeri umanjuje visoka stopa korumpiranosti izvršne i sudbene vlasti te eksplicitno navedeni široki razmjeri softverskog piratstva, šverca nafte i cigareta.

Na začelju regije su Srbija na 104. mjestu na svijetu te Bosna i Hercegovina na 110 mjestu na svijetu, odnosno 38. i 39. u Europi.

Srbija je tako loše ocijenjena ponajviše zbog visoke razine korupcije u društvu - u obrazloženju indeksa navodi se da je mito uobičajeno na svakoj razini poslovnih transakcija, dok kriminalne skupine masovno peru novac.

Najveći problem Bosne i Hercegovine su vlasnička prava - u toj je kategoriji BiH dobila ocjenu 10, što je stavlja u rang sa Sijerom Leone i Kongom. Razlog za to su nepouzdane zemljišne knjige i nemogućnost provođenja bilo kakvih ugovornih odnosa. U spoju s katastrofalnom korumpiranošću pravosuđa, u kojem je normalno da suci sami zatraže mito od strana u postupku, nastaje tako loša ocjena za Bosnu i Hercegovinu.

Najbolji u svijetu i dalje Hong Kong

Najslobodnija ekonomija na svijetu i dalje je Hong Kong, slijede Singapur, Australija i Novi Zeland. Najslobodnija europska zemlja je Irska, za kojom slijedi Švicarska, a na sedmom mjestu je Kanada, koja je ove godine pretekla SAD zbog velikih državnih intervencija u ekonomiju Obamine administracije. U prvih deset plasirali su se još Danska i Čile. Na začelju ekonomskih sloboda nalazi se šačica groznih diktatura poput Burme, Eritreje, Kube i Zimbabvea, a daleko je najgora, kao i prošle godine, Sjeverna Koreja. Uočljivo je da se ekonomske slobode itekako mogu dovesti u korelaciju s općim blagostanjem pojedinih država.

"Osnovni principi ekonomske slobode naglašeni u Indexu su osnaživanje pojedinaca, pravedan tretman i promocija konkurentnosti. Bruto društveni proizvod je puno viši kod zemalja koje su ocijenjene s višom ocjenom Indexa. Na osnovu mnogobrojnih analiza, pokazalo se je da ekonomska sloboda poboljšava cjelokupnu kvalitetu života, promovira politički i socijalni napredak te podržava zaštitu okoliša.", kaže Nataša Srdoč.