Niža inteligencija je nakon pušenja glavni predskazatelj srčanih bolesti, objavili su u srijedu britanski znanstvenici.

U opsežnoj studiji britanskog vijeća za medicinska istraživanja (MRC) otkriveno je da je niži kvocijent inteligencije (IQ) povezan sa srčanim bolestima i smrću, i predstavlja važniji indikator za razvoj kardiovaskularnih bolesti od bilo kojeg drugog faktora rizika izuzev pušenja.

Bolesti srca vodeći su uzrok smrti muškaraca i žena u Europi, SAD-u i većini industrijski razvijenih zemalja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), bolesti srca i dijabetes odgovorni su za 32 posto smrti u svijetu.

Istraživanje je trajalo dvadeset godina

Studija MRC-a, u kojoj su analizirani podaci 1.145 muškaraca i žena starih oko 55 godina i praćeni u razdoblju od 20 godina, pokazala je da su pušenje, niža inteligencija, nizak prihod, visoki krvni tlak i slaba tjelesna aktivnost, pet najvažnijih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Voditelj istraživanja David Batty rekao je da postoji nekoliko razloga koji bi mogli objasniti zašto osobe s nižim kvocijentom inteligencije imaju veći rizik za razvoj bolesti, a to se ponajprije odnosi na njihov pristup "zdravom ponašanju".

Oni koji ignoriraju ili ne uspijevaju shvatiti savjete o štetnosti pušenja ili koristima zdravog načina prehrane i tjelesnoj aktivnosti po zdravlje, vjerojatnije će biti izloženi većem riziku, napisao je u časopisu "European Journal of Cardiovascular Prevention".

Batty smatra da je u pristupu rješavanja toga problema nužna snažnija kampanja o javnom zdravlju. "Iz perspektive javnoga zdravlja, IQ se može povisiti ranim podučavanjem i školskim programima", dodao je.

Britanska zaklada za srce (BHF) smatra da jedan od načina tiskanje jednostavnijih, uočljivijih i preciznijih deklaracija na prehrabenim proizvodima, kojima bi se korisnicma bolje predočilo koja hrana nosi visok, koja umjeren, a koja nizak rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.