Claudia Pechstein"U Salt Lake Cityju i Torinu naše iznenadne kontrole pokazale su se učinkovitima. Istu ćemo strategiju primjenjivati tijekom Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru. Svi uzorci bit će pohranjeni u našim laboratorijima osam godina kako bi bili raspoloživi za potencijalno ponovno ispitivanje", izjavio je predsjednik Međunarodnoga olimpijskog odbora (IOC) Jacques Rogge dvadesetak dana prije početka Zimskih olimpijskih igara koje će se održati od 12. do 28. veljače u kanadskom Vancouveru.

U Vancouveru natjecatelji će biti suočeni s dopinškim kontrolama od 0 do 24. Na ZOI-u u Torinu 2006. provedeno je oko 1.200 dopinških testova, a broj testova u Vancouveru bit će sedamedeset posto veći.
Uzorci će biti analizirani u u antidopinškom laboratoriju opremljenom vrhunskom tehnologijom, smještenom u olimpijskom prstenu u Richmondu gdje će se održavati natjecanja u brzom klizanju. Ekipa od sedam znanstvenika i trideset tehničara radit će 24 sata u laboratoriju. U manje od 24 sata moći će se doći do rezultata negativnog testa uzorka, a u 72 sata do pozitivnog testa.

Proračun za antidopinški olimpijski program u Vancouveru iznosi oko 10.5 milijuna eura, od kojih je 5.7 milijuna eura iskorišteno za izgradnju i opremu laboratorija.
U borbi protiv dopinga i sportaša varalica u mnogome će pomoći i uvođenje "biološke putovnice sportaša" koju je Svjetska antidopinška agencija odobrila 2009. To je sustav borbe protiv dopinga koji je razvio švedski profesor i dopinški ekspert Bengt Saltin, član Međunarodne skijaške federacije (FIS). Sustav otkriva slučajeve dopinga indirektno kroz razlike u vrijednostima krvi sportaša, a ne kroz direktno traženje zabranjenih supstancija. Odstupanja koja se ne mogu objasniti biološkim varijacijama uzimaju se kao pozitivan nalaz.

Pechstein suspendirana zbog indicije

Najpoznatiji slučaj suspenzije zbog sumnje u uzimanje "krvnog dopinga" je slučaj peterostruke olimpijske prvakinje u brzom klizanju, Njemice Claudije Pechstein koja je 2009. u veljači dobila zabranu nastupanja od dvije godine te će tako propustiti ZOI u Vancouveru.
Međunarodni klizački savez (ISU) pojasnio je da je krvni profil Njemice pokazivao abnormalne vrijednosti u seriji testova, posebice za vrijeme Svjetskog klizačkog prvenstva koje je održano u veljači 2009. u Norveškoj.
Suspenzija Međunarodnog klizačkog saveza uslijedila je nakon što je kod Pechsteinove utvrđena povišena razini retikulocita u krvi. Njemica je negirala da je uzimala doping tvrdeći da je do povećanja retikulocita došlo zbog zdravstvenih problema.
Najčešće sredstvo koje se koristi za povećanje broja krvnih zrnaca je EPO (eritropoetin), a njegova treća, najnaprednija generacija zove se CERA. Ona je otkrivena na Toure de Franceu 2008. i zbog nje su se ponovo testirali biološki uzorci sportaša testiranih na OI u Pekingu 2008.

Peschstein se žalila Međunarodnom sportskom sudu (CAS) u Lausanni, no sud je u studenom prošle godine odbio njezinu žalbu da joj skine suspenziju.
Obrazloženje je bilo da je jedino logično objašnjenje abnormalnih vrijednosti u krvi manipulacija nedozvoljenim sredstvima.
Tako je Pechstein postala prvi sportaš kojeg su suspendirali na temelju indicija, a ne izravno pronađenih nedozvoljenih sredstava u krvi ili urinu.
Generalni direktor Svjetske antidopinške agencije David Howman označio je ovu odluku suda povijesnom:
"Ovo je vrlo značajan slučaj jer pokazuje da postoji veliki broj načina korištenja dopinga, a neki se ne mogu izravno otkriti."

Nedugo zatim na ponovljenom testu ponovno nisu pronađena nedozvoljena sredstva, pa se Pechstein žalila švicarskom Vrhovnom sudu, budući da je Međunarodni sportski sud smješten u toj zemlji, no i ta joj je žalba odbijena 26. siječnja 2010.
Međutim, švicarski Vrhovni sud ostavio je otvorenim mogućnost daljnjeg razmatranja njezina slučaja, ali ipak nije prihvatio prijedlog da privremeno suspendira odluku o zabrani nastupa u Vancouveru.
Claudia Pechstein rođena je u Istočnom Berlinu (22. veljače 1972.), tadašnjem DDR-u. S ukupno pet zlatnih olimpijskih medalja, dva srebra i dvije brončane medalje, koje je osvojila u razdoblju od 1992. do 2006, Pechstein je najuspješnija njemačka sportašica u povijesti zimskih olimpijski igara. Ona je također prva olimpijka u povijesti koja je osvojila medalju na pet zimskih olimpijskih igara u nizu. Također, osvojila je triput zaredom zlatnu medalju u utrci na 5.000 metara (1994. - 2002.) te srebro 2006. u Torinu, gdje je osvojila i zlato u ženskoj štafeti.

Na ZOI 2002. u Salt Lake Cityju osvojila je i zlato na 3 000 metara, a postavila je i svjetski rekord na 5 000 metara s vremenom 6:46.91, koje je na istoj ovalnoj stazi pet godina kasnije oborila Martina Sablikova. Uz sve nabrojano, bila je šest puta i svjetska prvakinja.
Inače, Pechstein je narednica u njemačkoj federalnoj policiji i trenira u vojnom sportskom centru u Bad Endorfu. Bude li potvrđeno da je uzimala doping, mogla bi izgubiti posao.
"Sigurna sam da ću prije ili kasnije biti rehabilitirana. Poručujem mojim navijačima da će me sto posto opet vidjeti na ledu", tvrdi Pechstein.

Skandali u Rusiji

Skijaško trčanje u Rusiji prošle godine potresli su veliki dopinški skandali. U kolovozu 2009. objavljeno je da su pozitivni na dopinškom testiranju bili olimpijski pobjednici Julija Čepalova i Jevgenij Dementjev, koji su pali tijekom Svjetskog kupa u Italiji u siječnju, te Nina Risina, koja je otkrivena nekoliko tjedana kasnije u Francuskoj. Svi su koristili zloglasni krvni doping EPO.

"Čepalova i Dementjev su mi pisali da planiraju umirovljenje, ali ako su krivi, svejedno će biti kažnjeni", izjavio je predsjednik Ruske federacije skijaškog trčanja Vladimir Loginov.
Čepalova je osvajačica triju zlatnih olimpijskih medalja, i to s triju Olimpijskih igara. U Naganu 1998. osvojila je zlato na 30 kilometara slobodnim stilom, u Salt Lake Cityju 2002. godine u individualnom sprintu, a u Torinu 2006. godine u štafeti 4x5 kilometara. Dementjev je, pak, osvojio zlato u Torinu u dohvatnoj utrci na 30 kilometara. Dementjev se umirovio odmah nakon objave pozitivnog testa. Čepalova je na dan svog 33. rođendana (23. prosinca) primila vijest o dvogodišnjoj zabrani nastupa zbog pozitivnog dopinškog testa.

Čepalova je još ranije tvrdila da nije uzimala nikakva nedopuštena sredstva, a u studenom je napisala i pismo Jacquesu Roggeu, predsjedniku MOO-a, u kojem se klela u svoju nevinost. Čepalova se žalila Međunarodnom sportskom sudu, ali žalba je odbijena, pa će i ona najvjerojatnije u mirovinu.
Slično je napravio i Austrijanac Christian Hoffmann, olimpijski pobjednik iz Salt Lake Cityja u utrci na 30 kilometara. Čim je doznao da neće smijete nastupiti na ZOI u Vancouveru, otišao je u mirovinu.

Bystoel napušen i pijan

Olimpijski prvak u skijaškim skokovima iz Torina 2006. i svjetski prvak u letovima iz Kulma 2006. Lars Bystoel jedan je od najkontroverznijih sportaša u zimskim sportovima.
A njegov slučaj dokazuje da svako uzimanje nedozvoljenih sredstava nužno ne znači i varanje radi postizanja boljih sportskih rezultata.
Početkom 2009. Norveška antidopinška agencija objavila je da je Bystoel bio pozitivan na dopinškom testu koji je proveden na natjecanju za Norveški kup koji je održan u Vikersundu, pokraj Osla, krajem studenoga 2008. Testiranje je pokazalo tragove kanabisa u datom uzorku.
Bystoel je tada za norveški tabloid 'Se og Hoer' izjavio: "Bio sam pozitivan na testu, ali ta supstancija ne služi za poboljšanje rezultata i nema veze sa sportom."

Prema pisanju norveškog lista, Bystoel je bio pozitivan na zabranjenu supstanciju THC - tetrahidrokanabinol (delta-9-tetrahidrokanabinol) ili dronabinol, koja je glavna psihoaktivna tvar pronađena u biljci kanabis.
Bystoel je osvajač zlatne olimpijske medalje iz Torina 2006. u skijaškim skokovima sa 90-metarske skakaonice. U Torinu je osvojio i dvije brončane medalje: u skokovima sa 70-metarske skakaonice i u momčadskom natjecanju u skokovima s velike skakaonice. Bio je i svjetski prvak u letovima iz Kulma 2006. te je osvojio dvije brončane medalje u momčadskoj konkurenciji na SP-u 2003. i 2005.
Norveški sportski menadžer i trener skijaša-skakača Clas Brede Braathen o cijelom slučaju tada je rekao:

"Kao čovjek zabrinut sam za Larsa. Nadam se da će on ovaj skandal iskoristiti tako da krene dalje i da se distancira od tog miljea koji ga je doveo u situaciju u kojoj, siguran sam, Lars ne voli biti."
Tjekom svoje karijere Bystoel se borio i protiv problema s alkoholom, zbog kojeg je povremeno znao biti suspendiran iz nacionalne momčadi. Za vrijeme natjecanja u Innsbrucku, a nakon novogodišnjeg partija 2000. godine, policija ga je uhvatila za upravljačem automobila s 2,38 posto alkohola u krvi, pa je proveo 24 dana u pritvoru. Tri godine kasnije, nakon jednog pijančevanja, potukao se i pao u ocean. Jedva su ga spasili. Imao je takve probleme s alkoholom da su ga 2004. izbacili iz reprezentacije. Kasnije se vratio, ali opet je izbačen 2008., a krajem 2008. dogodio se "slučaj kanabis".

Deflorian pozitivan na kokain

Bilo je slučajeva u kojima su "padali" sportaši radi uzimanja teških droga. Zbog pozitivnog testa na kokain, talijanskog skijaša Mirka Defloriana Talijanski olimpijski odbor (CONI) u prosincu 2008. kaznio je zabranom nastupa u trajanju od jedne i pol godine.
Dan nakon što je Deflorian osvojio veleslalom na Talijanskom juniorskom prvenstvu, koje se sredinom veljače 2008. održavalo u Pozzi di Fassa, u njegovu su tijelu pronađeni metaboliti kokaina.
"Netko mi je to morao podmetnuti", izjavio je tada Deflorian nakon što su pozitivni antidopinški rezultati javno obznanjeni te je dodao da on nikada nije koristio kokain niti bilo kakvu drugu drogu.
Kazna mu je istekla u kolovozu 2009. Njegov ukupno najbolji rezultat peto je mjesto u veleslalomu 2004. u natjecanju za Svjetski kup.
Kokain može imati stimulativne učinke, ali ga u sportu, zajedno sa skupinom kanabinoida (marihuana), stručnjaci najčešće svrstavaju u grupu “rekreacijskih droga”. U velikom broju slučajeva riječ je o gajenju loših navika.

Baxteru oduzeta medalja

Škot Alain Baxter, osvajač brončane medalje na ZOI 2002. u slalomu, bio je pozitivan na dopinškom testu na zabranjeni stimulans metamfetamin,

Baxter je bio prvi Britanac koji je osvojio medalju u alpskom skijanju, ali je odlukom Sportskog suda morao predati svoju medalju Austrijancu Benjaminu Raichu, četvrtom u slalomskoj utrci na ZOI-u u Salt Lake Cityju. Pobjednik utrke bio je Francuz Jean-Pierre Vidal, a drugi je bio sunarodnjak Sebastien Amiez. Ivica Kostelić tada je ispao iz utrke troja vrata prije cilja.

Bio je to prvi otkriveni slučaj dopinga u alpskom skijanju. Baxter se branio da je sredstvo unio u tijelu koristeći jedno sredstvo za inhalaciju koje je kupio u SAD-u, no nije pomoglo.
MOO prvi put je predstavio popis zabranjenih sredstava još 1968. godine, uoči igara u Grenobleu, a metamfetamin je već onda bio na tom popisu. Stimulansi uzrokuju euforiju, povećanu budnost i sportaš se ne osjeća umorno. Inače, metamfetamin je oblik amfetamina ili popularno zvani "speed". To je stimulans koji ubrzava rad metabolizma.

Hrvatski sportaši nemaju novca za doping

Do sada nije bilo hrvatskih sportaša u zimskim sportovima koji su bilo pozitivni na dopinški test. Na ZOI u Torinu 2006. hrvatskom skijašu trkaču Alenu Abramoviću bio je zabranjen nastup na dohvatnoj utrci na 30 km zbog povišenog hemoglobina u krvi, ali nije bila riječ o kazni, nego o zdravstvenoj preventivi jer povećana razina hemoglobina može izazvati grušanje krvi te ozbiljno ugroziti zdravlje sportaša. Budući da je tehnologija i primjena dopinga koji utječe na povećanje broja crvenih krvnih zrnaca vrlo skupa, malo je vjerojatno da ga uzimaju sportaši koji ne mogu ostvariti zapažene rezultate.