Bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, jedan od glavnih aktera "etničkog čišćenja" koje je početkom devedesetih godina poharalo područje bivše Jugoslavije, danas bi pred Haaškim sudom trebao započeti sa svojom obranom koja će se, kako se očekuje, temeljiti na tvrdnji da su se bosanski Srbi, tijekom krvavog rata u BiH, prije svega branili.

Haaški sud Karadžića je optužio za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, a zajedno sa zapovjednikom vojske bosanskih Srba Ratkom Mladićem, smatra se odgovornim za najgori masakr u Europi nakon Drugog svjetskog rata - ubojstvo gotovo osam tisuća muslimana u Srebrenici u srpnju 1995.

Karadžića se tereti i za njegovu ulogu u opsadi Sarajeva, koja je trajala 43 mjeseca i tijekom koje je ubijeno oko 10.000 civila. Tijekom rata u BiH ubijeno je oko sto tisuća osoba, a više od dva milijuna osoba je raseljeno.

Karadžić je rođen 19. lipnja 1945. u selu Petnica u Crnoj Gori, djetinjstvo je proveo u Nikšiću, u blizini granice s BiH. Njegov otac, čiji je nacionalizam naslijedio, bio je u zatvoru zbog sudjelovanja u četničkom pokretu, navode svjetske agencije.

Pjesnik, psihijatar i zločinac

Karadžić je godinama radio kao psihijatar u Sarajevu, od rane mladosti pisao je pjesme, a devedesetih godina prošlog stoljeća započeo je uz svog mentora Slobodana Miloševića političku karijeru. Zalagao se za pripojenje Srbiji teritorija naseljenih Srbima u Hrvatskoj i BiH, a uz pomoć generala Ratka Mladića započeo je s "čišćenjem" BiH od nesrpskih elemenata, podsjećaju agencije.

Nakon potpisivanja Daytonskih sporazuma 1995., Karadžić je dobio "svoju" Republiku Srpsku, ali to je i doba kada se Milošević počinje udaljavati od njega te mu je u srpnju 1996. zabranio da se pojavljuje u javnosti.

Karadžić tako nestaje iz javnog života. Trinaest se godina uspješno skrivao a sve akcije za njegovim uhićenjem bile su bez rezultata. Američki State Department obećao je nagradu od 5 milijuna dolara za svaku informaciju koja bi dovela do njegova uhićenja.

Svijet je 21. srpnja 2008. ostao zapanjen vijestima o Karadžićevu uhićenju. On je godinama mirno živio u Beogradu, pod lažnim identitetom dr. Dragana Dabića, koji se bavio alternativnom medicinom. Potpuno promijenjenog izgleda, duge bijele kose i guste brade bio je gotovo neprepoznatljiv.

Beograd je nakon uhićenja Karadžića izručio Haagu. Tvrdeći da nije imao dovoljno vremena da pripremi obranu, Karadžić, koji se brani sam uz pomoć dva pravna savjetnika, odbio je doći u sudnicu haaškog suda 26. listopada prošle godine kada je započelo suđenje. Tuužitelji su sljedeća dva dana bez njegove prisutnosti izveli svoje uvodne riječi. ICTY mu je nakon toga odredio britanskog odvjetnika Richarda Harveya koji bi trebao osigurati obranu optuženika ako on nastavi bojkotirati proces.

Karadžić je tražio odgodu početka procesa do 17. lipnja kao bi se mogao dobro upoznati s 400.000 dodatnih stranica dokaznog materijala, koji je, prema Karadžiću, dodan u njegov spis od listopada prošle godine.

Karadžić bi tako u ponedjeljak i utorak pred sucima Haaškog suda treba početi iznositi svoju obranu, nakon čega će tužitelji početi izvoditi svoje svjedoke. Očekuje se da će za taj posao tužiteljstvu trebati nekoliko mjeseci.

Krstić jedino osuđen za Srebrenicu

Genocid, jedna od točaka optužnice protiv Karadžića, smatra se u međunarodnom pravu najtežim zločinom, ali i jednim od najteže dokazivih. Samu riječ stvorio je od latinskih riječi genos (narod) i latinskog sufiksa - cide (latinski caeder, ubiti) poljski Židov Raphael Lemkin, savjetnik u američkom ratnom ministarstvu, 1944. kako bi opisao nacističke zločine.

Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju do sada je jedino srpskog generala Radislava Krstića osudio za genocid, zbog njegovog sudjelovanja u masakru u Srebrenici.

Međunarodni sud pravde, najviša pravna instanca UN-a, u veljači 2007. potvrdio je da je masakr u Srebrenici bio genocid.