Bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, jedan od glavnih aktera "etničkog čišćenja" koje je početkom devedesetih godina poharalo područje bivše Jugoslavije, danas je pred Haaškim sudom započeo svoj oranu, u kojoj je na početku ustvrdio da je za izbijanje rata u BiH krivo 'zavjereničko jezgro Stranke demokratske akcije (SDA) koje je vodilo ratnu politiku u korist Muslimana, a na štetu kršćanske većine - Srba i Hrvata'.

Haaški sud Karadžića je optužio za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, a zajedno sa zapovjednikom vojske bosanskih Srba Ratkom Mladićem, smatra se odgovornim za najgori masakr u Europi nakon Drugog svjetskog rata - ubojstvo gotovo osam tisuća muslimana u Srebrenici u srpnju 1995.

On će prema najavama imati dva dana za uvodnu riječ. "Neću braniti svoju malenkost, već veličinu srpskog naroda koji se u BiH 500 godina borio za opstanak. Branit ću svoju narod i njihove razloge za rat koji su bili pravedni i sveti. Dokazat ćemo da nije bilo ni primisli, a kamoli plana da se odstrane Muslimani", rekao je Karadžić, koji je podsjetimo, prije nekoliko dana u jednom intervjuu ustvrdio da su u BiH Srbi ratovali međusobno, jer da 'su muslimani iz BiH zapravo Srbi, koji su tijekom turske vladavine prešli na islam'.

Srbi nisu željeli rat

Dodao je da Srbi u BiH nisu željeli rat, nego očuvanje BiH i Jugoslavije, da je upravo vodstvo bosanskih Srba najviše popuštalo u interesu očuvanja mira, a da je suđenje protiv njega nastavak rata pravnim sredstvima.

"Zašto bi Srbima trebao rat kad su već imali Jugoslaviju koja se mogla sačuvati samo u miru, a nestati u ratu. Gdje je tu motiv?", upitao je Karadžić, optužen za genocid i ratne zločine tijekom rata u BiH od 1992. do 1995.

Karadžić, koji se pred sudom brani sam, rekao je u uvodnoj riječi da je primarni politički cilj bosanskih Srba bio očuvanje BiH i Jugoslavije, da su svojom domovinom smatrali Jugoslaviju, a ne Republiku Srpsku koja je stvorena iz ratne nužde.

On je odbacio točku optužnice o udruživanju vodstva bosanskih Srba u zločinački poduhvat s ciljem stvaranja etnički čiste Republike Srpske i ustvrdio da su upravo bosanski Srbi bili strana koja je najviše popuštala u interesu očuvanja mira.

Po njegovim riječima, rat su izazvali oni koji su željeli neovisnost bivših jugoslavenskih republika. "Oni koji su htjeli nezavisnost republika mogli su ostvariti samo ratom", rekao je Karadžić pozivajući se na bivšeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana koji je, kako tvrdi, u svibnju 1991. na zagrebačkom trgu bana Jelačića izjavio da rata ne bi bilo da ga Hrvatska nije htjela. "Zahvalan sam Tuđmanu na mnogim stvarima koje će mi biti korisne u obrani", ocijenio je Karadžić.

Karadžić je, odbacujući sve navode optužnice, ocijenio da tužiteljstvo optužnicu temelji na falsificiranim dokazima i ne uzima u obzir brojne dokaze koji pokazuju da su Srbi najviše popuštali u ratu, prihvaćali međunarodne mirovne inicijative i predlagali politička rješenja te da na taj način nastavlja "ratno lukavstvo mojih protivnika".

Tužiteljstvo je sudionik u ratu

"Tužiteljstvo je sudionik u ratu i pokušava uvući sud u rat", rekao je Karadžić i kao primjer istaknuo pokolj na sarajevskoj tržnici Merkale za koji tvrdi da je režiran, da su pritom korištene ljudske lutke i tijela boraca dovezena na mjesto zločina kako bi se optužila srpska strana.

Suđenje Karadžiću počelo je 26. listopada i nekoliko je puta odgađano jer je Karadžić tvrdio da mu treba više vremena za pripremu obrane i odbijao je doći u sudnicu pa su tužitelji uvodne riječi izveli bez njegova prisustva.

I u ponedjeljak je Sudsko vijeće upozorio da nije u ravnopravnom položaju u odnosu na tužiteljstvo "koje ima neiscrpne resurse i odriješene ruke da sastavi optužnicu kako samo želi". "I onda se ovdje pojavi neki Balkanac koji se brani protiv nevidljivih sila jer nema snage da parira", rekao je Karadžić.