Čini se kako od prošlogodišnjih studentskih prosvjeda, zahtjeva za ukidanjem školarina i obećanja ministra znanosti, obrazovanja i športa Radovana Fuchsa nema ništa. Dapače, prema pisanju Jutarnjeg lista, čini se da stvari idu nizbrdo.

Dosad je u Hrvatskoj 40 posto studenata studiralo bez plaćanja, točnije uz potporu MZOŠ-a, no najavljuje se da će se taj broj smanjiti.

Dekani različitih fakulteta tvrde da novca nema jer je proračun smanjen, a troškovi samo rastu, što sve zajedno utječe na kvalitetu samog fakulteta.

Da do ukidanja školarina neće doći uvjeren je i dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Izvor Grubišić. Kaže kako je jedini način da se dođe do novca naplaćivanje studiranja većem broju studenata.

Dekan zagrebačkog Prirodoslovno - matematičkog fakulteta, na kojem je dosad 80 posto studenata studiralo uz potporu MZOŠ-a, također najavljuje povećanje broja školarina. Jedino se još ne zna kakav će biti model plaćanja, odnosno hoće li to biti jedan iznos za sve, oko 3000 kuna, ili će se primjenjivati linearan model po kojem se plaća ovisno o stupnju uspješnosti.

Osim povišenja broja školarina, kako neslužbeno navodi Jutarnji list, neki fakulteti razmišljaju čak i o povećanju same školarine. Navodno je riječ o fakultetima poput medicine, stomatologije, farmacije i sličnih, koji već sad imaju visoku školarinu od oko 9000 kuna.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš zasad čeka prijedloge fakulteta o kojima će se raspravljati idući tjedan na sjednici, gdje će se i donijeti konačna odluka o kvotama i školarinama.