Barack ObamaSastanak predsjednika SAD-a Baracka Obame s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom u Pragu zbog potpisivanja sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja (START), prvi je sadržajni korak njegove administracije u nastojanju da "resetira" odnose s bivšim suparnikom iz Hladnog rata, ocjenuju u četvrtak američki mediji.

Prema novom sporazumu START, SAD i Rusija koje posjeduju 90 posto svjetskog nuklearnog oružja, smanjit će svoje nuklearne arsenale na po 1,550 razmještenih strateških nuklearnih bojevih glava na svakoj strani i po 800 razmještenih interkontinentalnih projektila i strateških bombardera. U odnosu na sadašnje stanje, riječ je o smanjenju broja nuklearnih bojevih glava za oko 30 posto i sustava za njihovu isporuku za oko 50 posto.

U odnosu na START I, koji je bio na snazi od 1991. do kraja 2009., broj nuklearnih bojevih glava smanjuje se za 74 posto.

Obama je u ožujku kada je postignut, novi START nazvao "najsveobuhvatnijim sporazumom o kontroli naoružanja u gotovo dva desetljeća", no zagovornici kontrole naoružanja u SAD-u su razočarano ocijenili kako je to umjereni korak prema cilju koji je sam Obama postavio u govoru o "svijetu bez nuklearnog oružja" u Pragu 5. travnja 2009.

Jastrebovi nacionalne sigurnosti pak smatraju da SAD i dalje treba snažnu nuklearnu silu, kako bi se osiguralo da se nijedna zemlja ne usudi izazvati je.

Obama je u intervjuu ovoga tjedna ponovio kako je uklanjanje nuklearnog oružja generacijska zadaća, te kako nije vjerojatno da će biti ostvarena za njegova života.

"Predsjednik je realist i on jako dobro zna da može održati još deset praških govora, ili deset još jačih vizionarskih govora, ali ako u Senatu ne može ratificirati čak ni umjeren sporazum o ograničenju naoružanja poput START-a, što onda?", upitao se George Perkovich, stručnjak za kontrolu naoružanja pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir, neovisnom 'think-tanku' iz Washingtona, kako prenosi The New York Times.

Za ratifikaciju u Senatu potrebna je dvotrećinska većina od 67 glasova, što znači da je nužna potpora oporbenih republikanaca, koja nije izvjesna.

"To se ne može postići vizionarskim jezikom", rekao je Perkovich.

Nekoliko sati svoga 24-satnog boravka u Pragu, Obama će posvetiti istočnoeuropskim saveznicima Amerike, na radnoj večeri s predsjednicima država ili vlada 11 članica NATO-a iz srednje i istočne Europe, uključujući i Hrvatsku, koju predstavlja premijerka Jadranka Kosor.

Prema najavama dužnosnika administracije, Obama će na susretu s istočnoeuropskim NATO saveznicima, nastojati smiriti njihovu zabrinutost zbog američkog približavanja Rusiji.

Potpisivanje novog START-a s ruskim predsjednikom Medvedevom nije moglo doći u bolje vrijeme za Obamu, s obzirom na njegove nedavne uspjehe kod kuće, sa zakonom o reformi zdravstva i sve boljim gospodarskim pokazateljima.

Već u ponedjeljak, slijedi novi iskorak, nuklearni summit u Washingtonu na kojem će sudjelovati šefovi država ili vlada 46 zemalja, s glavnim ciljem dogovora o strožem međunarodnom režimu kontrole nuklearnog materijala, kako ne bi dospio u ruke terorista ili odmetnutih država.

Osim potpisivanja novog sporazuma START, Obama će s Medvedevom razgovarati i o potpori oštrijim sankcijama protiv Irana, najavljuje washingtonski online dnevnik Politico. Rusija je bila jedna od posljednjih prepreka pooštrenju sankcija Iranu, a Obama će na dvodnevnom summitu u Washingtonu o tome razgovarati i s Hu Jintaom, predsjednikom Kine, koja je glavni protivnik novih sankcija Iranu. Približavanje Rusije potpori sankcijama, ojačat će Obaminu poziciju u razgovoru s Hu Jintaom, ističe Politico.

"Želim se čuvati od precjenjivanja važnosti ovoga sporazuma, ali to je stvarno značajno za američko-ruske odnose, za tzv. 'resetiranje' odnosa Washingtona i Moskve i za ambiciozne ciljeve predsjednika Obame u odnosu na nuklearnu sigurnost i daljnje smanjenje nuklearnog oružja", ocijenio je Andrew Kuchins, direktor programa za Rusiju i Euroaziju u Centru za strateška i međunarodna istraživanja (CSIS) u Washingtonu.

"Sporazum je važan i za politički kapital predsjednika Obame, kako u SAD-u, tako još više u inozemstvu", dodao je Kuchins.

Thomas Mahnken, profesor strategije na Nacionalnom collegu za pomorsko ratovanje i bivši dužnosnik Pentagona, izjavio je za NY Times da je svijet vodio dva rata u kojima su ubijeni deseci milijuna ljudi, ali od uvođenja nuklearnog oružja takvih ratova nije bilo.

"Koliko god da je užasno, nuklearno oružje je desetljećima sprečavalo ratove velikih razmjera", rekao je Mahnken, ističući kako i nije baš presretan zbog mogućnosti da svijet ponovo izložimo konvencionalnim ratovima.