27.04.2010. / 10:23

Autor: Deutsche Welle

Politička kriza se nastavlja: Belgijski kralj prihvatio ostavku premijera

Kralj Albert II prihvatio je ostavku premijera Yves Letermea koji će do daljnjega voditi poslove. Sada postoje dvije mogućnosti ili da kralj imenuje osobu koja će sastaviti novu vladu ili raspisati prijedobne izbore.

Bivši premijer Yves LetermeBivši premijer Yves LetermeČetiri dana nakon raspada vladajuće koalicije u Belgiji, kralj Albert II prihvatio je ostavku premijera Yves Letermea. Time se zaoštrila politička kriza u Belgiji koja za samo dva mjeseca od Španjolske preuzima poslove predsjedavajuće zemlje Europske unije.

Leterme je izrazio žaljenje što pregovori o rješenju jezičnog prijepora između flamanskih i frankofonih Belgijanaca nisu urodili plodom. Leterme očekuje sada incijativu kralja. Prema belgijskom ustavu kralj može ili imenovati političara koji bi pokušao sastaviti novu vladu ili druga alternativa je raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora koji bi se mogli održati u roku od 40 dana, a to znači početkom lipnja.

Nakon što je još prošloga četvrtka kralj Albert II najprije odbio Letermeovu ostavku navodeći kako bi politička kriza « nanjela veliku štetu Belgiji na europskoj razini » imajući u vidu predstojeće skoro belgijsko predsjedanje Europskom unijom, kralj je najprije pokušao da belgijski ministar financija Didier Reynders posreduje u najnovijoj krizi. No liberalni politčar Reynders je samo nakon dva dana kralju vratio mandat posrednika koji je trebao pregovarati između sukobljenih Flamanaca koji govore nizozemski i frankofonih Valonaca.

Prijepor oko jezika i administrativnih granica

Kamen spoticanja je okrug Bruxelles-Halle-Vilvorde koji je već čitav niz godina predmet prijepora između frankofonih Belgijanaca i flamanskih Belgijanaca koji govore nizozemski. Bruxelles je službeno dvojezičan, ali de facto frankofoni grad i pored Valonije i Flandrije čini samostalnu jedinicu. Međutim kod izbora i pravnih pitanja Bruxelles je zajedno s okolnim flamanskim mjestima jedan okrug.

Nakon što je u posljednjih nekoliko godina sve više frankofonih doselilo u flamanska predgrađa Bruxellesa, Flamanci strahuju za svoj flamanski karakter. Zbog toga žele podijeliti Bruxelles od flamanskih dijelova i ukinuti prava oko 130.000 frankofonih Valonaca, primjerice korištenje francuskog jezika na sudu. Prošloga tjedna samo dan prije Letermeove ponude ostavke svoje povlačenje kao kraljevski medijator u jezičnom prijeporu najavio je i Jean-Luc Dehaene koji je predstavio nova kompromisna riješenja koja su naišla na veliko odbijanje frankofone strane.

Strah od gubitka glasova birača

Radi se prije svega o strahu Valonaca od gubitka glasova birača i zato traže da se šest općina koje se nalaze u prstenu oko Bruxellesa pripoje Bruxelles. Za takvo spajanje Flamanci pak ne želi niti čuti. U međuvremenu šire se glasine da bi flamanski liberali mogli već za dva dana u federalnom parlamentu sa flamanskom većinom jednoglasno proglasiti odvajanje flamanskih općina iz okruga Bruxelles-Halle-Vilvorde. S frankofone Valonske strane u tijeku su velike aktivnosti oko načina kako spriječiti moguću flamansku jednostranu akciju. Stanje u Belgiji je krajnje neizvjesno i vrlo napeto.

Deutsche Welle

Vezane vijesti

'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'

'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'

Pravomoćna presuda u postupku koji se pred mađarskim sudom vodi protiv prvog potpredsjednika vlade Radimira Čačića bit će konačna točka orijentacije… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika