Nicolas Sarkozy i Angela MerkelEuropski čelnici pohvalili su u ponedjeljak dogovor o uspostavi kriznoga fonda za pomoć zemljama eurozone koje se nađu u financijskim poteškoćama, koji su ministri financija EU-a postigli u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima nakon maratonskih razgovora u Bruxellesu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će plan pomoći vrijedan nekoliko stotina milijarda eura koji su pokrenule europske zemlje, "ojačati i zaštititi euro".

"Probleme moramo rješavati u korijenu i doista se boriti protiv uzroka" napetosti koje pritišću jedinstvenu europsku valutu, rekla je njemačka kancelarka na kratkoj konferenciji za novinare podsjećajući da sve zemlje iz eurozone moraju "konsolidirati proračun".

Dobar sporazum za Europu

Britanski ministar financija Alistair Darling istaknuo je da je povijesni plan pomoći koji je prihvatila Europska unija kako bi pomogla zemljama iz eurozone "dobar sporazum za cijelu Europu".

"To je vrlo dobar sporazum za Europu i za sve nas u Europi", rekao je Darling u razgovoru za BBC, izražavajući zadovoljstvo što je Velika Britanija uspjela ostati "minimalno izložena" krizi koja je zahvatila eurozonu.

"Mi nećemo financirati euro, to je potpuno u djelokrugu zemalja iz eurozone", naglasio je u skladu sa stajalištima koja je zauzeo tijekom pregovora u Bruxellesu koji su održani ovog vikenda.

Francuski državni tajnik za europske poslove Pierre Lellouche žali što Velika Britanija ne sudjeluje u mehanizmima potpore o kojima je sinoć donesena odluka u Bruxellesu.

"Britanci nisu željeli sudjelovati u mehanizmu potpore i žao mi je zbog toga", rekao je francuski ministar na radiju France Inter.

"Naše su sudbine povezane i nema zasebnih rješenja kada je u pitanju globalni napad", dodao je Lellouche.

Ministri financija zemalja članica Europske unije postigli su u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima dogovor o uspostavi kriznog fonda za pomoć zemljama euro-zone koje se nađu u financijskim poteškoćama, koji bi raspolagao iznosom od 750 milijardi eura.

Od toga iznosa, 60 milijardi dala bi Komisija, to jest europski proračun, 440 milijardi dale bi zemlje članice euro-zone u obliku bilateralnih pozajmica ili jamstava, a 250 milijardi dao bi Međunarodni monetarni fond.