Zagrebačka Ustanova hitne medicinske pomoći od prošlog tjedna može se pohvaliti najmodernijom tehnologijom, kakvu u svijetu trenutačno imaju u Dublinu, Pragu i Dubaiju. Riječ je o informatičkom sustavu koji umrežava i ubrzava rad hitne pomoći, a najveća novost je ePCR (electronic patient care report) sustav u vozilima hitne pomoći na terenu. U praksi to znači da, kad pacijent nazove broj 94, liječnik koji se javlja na poziv nakon kratkog razgovora upisuje njegove podatke i razlog poziva koje prosljeđuje dispečeru, koji sve to šalje u nemonajbliže ambulantno vozilo koje ima novi ePCR sustav, odnosno prijenosno računalo u koje liječnički tim na terenu odmah nadopunjuje relevantne činjenice o pacijentu, a time se dobije i kompletan elektronički nalaz koji liječnicima u bolnici uvelike ubrzava i olakšava daljnju obradu.

Također, svi podaci uneseni na terenu odmah se po završetku intervencije šalju u centralni sustav Hitne. Tako, osim što će se kasnije koristiti za analitiku rada, podaci o pacijentu ostaju zabilježeni te su dostupni u slučaju novih intervencija hitne pomoći. Novi informacijski sustav vrijedan je 3 milijuna eura, financirao ga je Grad Zagreb, a korak dalje bilo bi i povezivanje sa svim zdravstvenim ustanovama i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Sustav je svečano pušten u rad 8. lipnja, a Nacionalova ekipa posjetila je Hitnu i provjerila kako sustav funkcionira u praksi. U novoj, ultramodernoj zgradi u Heinzelovoj ulici, u koju se Hitna preselila u travnju 2009. godine, dočekala nas je ravnateljica dr. Slobodanka Keleuva, koja nam je pobliže objasnila funkcioniranje sustava.

U zgradi, koja ima osam etaža i 14.000 četvornih metara, svakako je najimpresivnija i najzaposlenija Prijamnodojavna jedinica. Riječ je o tehnološki sofisticiranoj prostoriji u kojoj se primaju pozivi na broj 94 i u kojoj se disponiraju zadaci terenskim timovima i organizira sanitetski prijevoz. Pojednostavnjeno, dok su za organizaciju sanitetskog prijevoza zadužena tri medicinska tehničara, na pozive građana javljaju se dva liječnika koja dežuraju 12 sati dnevno. Oni na temelju razgovora s pozivateljem donose procjene o intervenciji, koje se razlikuju po stupnju hitnosti: prvi stupanj označava situaciju u kojoj je osobi ugrožen život, drugi stupanj je hitna intervencija u kojoj život nije neposredno ugrožen, a treći stupanj je intervencija kada to uvjeti službe omoguće. Radno mjesto liječnika opremljeno je računalom sa specifičnom aplikacijom koja omogućava unos podataka o događaju, kao i geokodiranje, odnosno označavanje mjesta događaja na digitalnoj karti Zagreba.

MODERAN SUSTAV ePCR omogućava ekipama Hitne da prije dolaska na teren imaju u laptopu u kolima podatke zaprimljene telefonom, oni na terenu unose dijagnozu koja liječnicima u bolnici olakšava i ubrzava obradu pacijentaUneseni se podaci klikom miša prosljeđuju disponentu, odnosno osobi koja raspoređuje intervencije terenskim timovima imajući na umu hitnost intervencije i trenutačni raspored ekipa na terenu. U tome mu uvelike pomaže specifični računalni program pomoću kojeg u svakom trenutku na ekranu svog računala vidi sve timove na terenu, a različite ikone signaliziraju je li ekipa slobodna, zauzeta u dolasku na intervenciju ili je u odlasku s intervencije. Čim je odredio koja je slobodna terenska ekipa najbliža mjestu intervencije, disponent klikom miša u ePCR u vozilu šalje zaprimljene podatke i počinje akcija na terenu. Zagrebačka Hitna ima ukupno 12 timova smještenih u centralnom dijelu ustanove te u šest podstanica u raznim dijelovima grada: Jarunu, Novom Zagrebu, Dubravi, Sesvetama, te novootvorene u Gajnicama i Centru. Od 8 do 20 sati radi svih 12 timova, a noću, od 20 sati do 8 ujutro, radi njih deset.

“VRIJEME NAŠEG DOLASKA u situacijama u kojima je određen prvi stupanj hitnosti, dakle kad je život ugrožen, jest manje od osam minuta, koliko iznosi europski prosjek. Nekad je to 7 minuta 38 sekundi, nekad 7 minuta 40 sekundi. Kako smo prošle godine slavili sto godina postojanja naše kuće, imali smo i međunarodnu vježbu s kolegama iz Ljubljane u kojoj je sudjelovao i njihov motorist. Zanimljivo je da je vrijeme dolaska naših ekipa i motorista bilo gotovo isto”, kaže ravnateljica Hitne dr. Slobodanka Keleuva. Vrijeme dolaska terenske ekipe hitne pomoći u gradu Zagrebu uvelike ovisi o stanju u prometu na koji je, kako kaže ravnateljica Slobodanka Keleuva, ponekad nemoguće utjecati, ali naglašava da u Hitnoj redovito analiziraju situacije u problematičnim dijelovima grada: ”Ako nam se u nekim četvrtima pokazalo da je vrijeme dolaska bilo dulje od očekivanog, analiziramo što je bio uzrok i kako se on ubuduće može ukloniti i skratiti vrijeme našeg dolaska.” Terenski timovi u prosjeku svaki dan u Zagrebu imaju oko 350 hitnih intervencija, što bi značilo oko dvadeset intervencija po timu, a Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb također dnevno obavi u prosjeku 450 intervencija sanitetskog prijevoza. Međutim, zagrebačka Hitna aktivna je i izvan grada, tako je na dan našeg posjeta u tijeku bio jedan vanjski sanitetski prijevoz pacijenta koji je stradao u prometnoj nesreći iz Dubrovnika za Zagreb, a jedan je terenski tim hitne pomoći bio u Novom Marofu, dok će ljeti jedan tim dežurati na prometnici D1 u Korenici.

ODLUKA O UVOĐENJU novog informacijskog sustava, prema riječima dr. Slobodanke Keleuve, donesena je u sklopu izgradnje nove zgrade, u povodu stote obljetnice ustanove: “Nova zgrada puštena je u uporabu prošle godine, a ovaj novi informatički sustav i nadogradnja te intergracija tog sustava simbolično je puštena u optjecaj 8. lipnja.” Dr. Slobodanka Keleuva dodaje da su prije službenog puštanja u optjecaj funkcioniranje sustava testirali zajedno s tvrtkama Siemens, Gisdata, EMD Medtronic i Storm, koje su proizvele sustav. “Na temelju iskustva na terenu dorađivali smo zajedno s informatičarima program kako bismo ga što bolje prilagodili našim potrebama. Koliko god su informatičari dali svoj obol i trud, toliko su i medicinari, i ekonomisti, i pravnici i zaposlenici ostalih struka u ovoj kući dali svoj obol da na kraju dobijemo sustav koji ćemo moći maksimalno iskoristiti. Imali smo dva tima koja su s informatičarima imali radionice, jedan tim je radio medicinski dio projekta, a drugi ekonomsko-pravno-financijsko- knjigovodstveni. Tako smo zajedno sa spomenute četiri kuće stvorili ovaj jedinstven i hvalevrijedan projekt. Sustav ima mogućnosti da se u budućnosti nadograđuje i povezuje s bolnicama, domovima zdravlja, centrima obiteljske medicine, Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, HZZO-om”, ističe ravnateljica.

RAVNATELJICA DR. SLOBODANKA KELEUVA digitalizaciju Hitne smatra svojim dosad najvažnijim postignućem otkad je prije tri godine došla na čelo te ustanove koja 24 sata dnevno, 365 dana u godini, pruža zdravstvenu skrb građanima ZagrebaUVOĐENJE NOVOG INFORMATIČKOG SUSTAVA dio je velike investicije Grada Zagreba koja je kao projekt nove Hitne pomoći započela još 2007. godine. “Na tom projektu smo Gradu Zagrebu zahvalni mi kao korisnici i djelatnici nove Hitne, vjerujem da su zahvalni i građani Zagreba, a nemojmo zaboraviti da u hrvatskoj metropoli turistička sezona traje cijele godine te da i turisti imaju pravo na bilo koji zdravstveni problem kao i svaki građanin Zagreba. Mi smo služba koja uistinu radi 24 sata svih 365 dana u godini i bez jedne jedine sekunde prekida pružamo zdravstvenu skrb svima - od trenutka rođenja pa do smrti“, kaže dr. Slobodanka Keleuva. Digitalizaciju rada zagrebačke Hitne službe dr. Slobodanka Keleuva smatra svojim dosad najvažnijim postignućem otkad je prije tri godine došla na čelo te ustanove. “Na ideju uvođenja ePCR-a došla sam nakon što sam vidjela da se njime koriste kolege u Pragu, Dublinu i Dubaiju. Taj sustav u Irskoj su više od deset godina razvijali zajedno medicinari i informatičari. Mi smo uzeli sekvencije tog programa i prilagodili ih našim potrebama. Ali to je sigurno budućnost. Baš kao što je prije 20 godina bilo normalno koristiti samo fiksne telefone, dok danas ne možemo zamisliti život bez mobitela i elektroničke pošte.“ I dok su, kako kaže, njezini kolege iz drugih gradova oduševljeni mogućnostima koje takva modernizacija donosi, dr. Slobodanka Keleuva vjeruje da će i Ministarstvo zdravstva i HZZO uvidjeti koliko je taj sustav vrijedan i važan za cjelokupno zdravstvo. “Sama činjenica da se na ePCR može nadograditi dojava izravno u bolnicu s kakvim pacijentom mi dolazimo znači jako puno, pogotovo ako uzmete u obzir da mi to zasad javljamo telefonom, a linije su nerijetko zauzete.“

RAVNATELJICA HITNE BILA JE ODUŠEVLJENA brzinom kojom su njezini zaposlenici svladali nove tehničke izazove u radu. “Prije nego što je sustav zaživio u praksi, radili smo edukacije liječnika i tehničara kroz simulacije intervencija. Kod mladih ljudi koji su vješti s kompjuterima to i nije čudno, ali mi ovdje imamo i ljudi koji imaju puno godina staža, od kojih bi se očekivalo da bi im takvi noviteti mogli izazvati određenu nesigurnost. Međutim, svi su u mjesec i nešto dana ovladali svim potrebnim vještinama za korištenje ovog sustava.“ Dr. Slobodanka Keleuva prije dolaska na mjesto ravnateljice Hitne i sama je radila 20 godina na terenu u Hitnoj pomoći i, kako kaže, bilo joj je to veoma intenzivno i šaroliko iskustvo: “Na žalost, više je onih tužnih situacija i kad vam netko kaže da se na njih naviknuo bojim se da to prije svega kaže zato da bi sam sebe zavarao.“ Govoreći je li joj kao ženi na čelu ustanove u kojoj je brojnija muška populacija bilo teško uspostaviti autoritet, dr. Slobodanka Keleuva objašnjava: “Uvijek nastojim s ljudima razgovarati i rješavati sve stvari s ljudske pozicije. A kad s ljudima tako razgovarate, čak umjesto autoriteta dobivate prijateljstvo. Ovaj posao iziskuje dobru organiziranost, pedantnost, odgovornost i nadasve stručnost. Naravno, kad imate 420 zaposlenih i kad imate 800 intervencija dnevno, može se dogoditi da tu i tamo netko u nečemu nehotice i pogriješi. Naravno da se može dogoditi da jedan ili dva čovjeka nisu zadovoljni jer su čekali pola sata dulje, ali uvijek treba u obzir uzeti sve objektivne okolnosti.”

DEŽURNI TIMOVI U HITNOJ POMOĆI Goran Stokić, dr. Blanka Stipić-Markulin, ravnateljica dr. Slobodanka Keleuva, glavni medicinski tehničar Vladimir Krkač, iza njega pročelnik terenskog odjela dr. Milko Matijanec, dr. Aleksandra Miščević, Pejo Bubalo, Jozo Oreč, Samir Ćoralić, Semir Buljić, Vedran Turković i Ivica JerkovićZgrada u koju se Hitna pomoć preselila prije godinu dana jedna je od arhitektonski najmodernijih u gradu. Djelo je arhitekta Davora Katušića iz Produkcije 004, a na prošlogodišnjem Svjetskom festivalu arhitekture u Barceloni zgrada je u kategoriji Civic and Community dobila prvu nagradu. Budući da je gotovo cijela od staklenih površina, odlikuje ju opuštajuća prozračnost. U njoj se na osam etaža nalaze garaže, autoservis i praonica za kola hitne pomoći, već spomenuti Prijamnodojavni centar, ambulante za hitan prijam i reanimaciju, centar za urgentna stanja sa stotinjak kreveta za slučaj katastrofa, te uredske prostorije, fitness dvorana, biblioteka, restoran, arhiv s pohranjenim snimkama svih telefonskih poziva te na vrhu zgrade terasa za relaksaciju. “Ponosni smo na nagradu koju je zgrada dobila, a vjerujem da je ponosan i Grad Zagreb u čijem je vlasništvu. Ona funkcionalno zadovoljava naše potrebe, sitne manjkavosti izvođača radova još rješavamo, no zgrada je još pod garancijom i radimo na njihovu otklanjanju. Kad usporedimo prostor u kojem smo prije bili skučeni, ovo je ipak prostor koji će služiti sljedećim generacijama, tko zna, možda čak i sljedećih sto godina.” Da Zagreb ima kvalitetnu hitnu pomoć, dokazuju, kako kaže ravnateljica, i česti pozivi građana. “Lijepo je čuti kad vam građani kažu da, kad god im nešto treba, uvijek radije nazovu nas nego neki hitni prijam u bolnici ili svog obiteljskog liječnika. To nam daje krila jer to znači da građani od nas dobiju dobar savjet, da ih dobro pregledamo, da im zdravstvenom uslugom koju im pružamo dajemo osjećaj sigurnosti.”

HITNA MEDICINSKA POMOĆ u Zagrebu ima i nastavni centar od 1980. godine za koji ravnateljica vjeruje da će u dogledno vrijeme postati i nastavna baza Medicinskog fakulteta. “Budući da smo mi u Hrvatskoj najveći i najbolji i svi od nas uče, vjerujem da ćemo kroz edukacijski dio zaokružiti cjelinu." Edukacija je dio tradicije zagrebačke Hitne. Ravnateljica kaže da su bili počašćeni kad su prije dvije godine dobili upit za edukaciju iz ambasade Velike Britanije. “Oni su htjeli naučiti osnovne postupke oživljavanja, što smo im omogućili. Sad educiramo Javnu vatrogasnu postrojbu Grada Zagreba, vatrogasce obučavamo u osnovnim postupcima oživljavanja i prve pomoći kod traume. Također se već godinama u našem nastavnom centru educira letačko i kabinsko osoblje Croatia Airlinesa”, kaže dr. Slobodanka Keleuva i dodaje kako vjeruje da će znanstvenom dijelu rada Hitne uvelike koristiti i novi informatički sustav. “Moja je želja bila da imamo na jednom mjestu objedinjene sve podatke o pacijentima, kako bismo mogli razmjenjivati podatke i pisati znanstvene radove koji su nam potrebni da napredujemo, ali i da svoje rezultate možemo predočiti i sebi i izvan kuće, primjerice na kongresima poput prošlogodišnjeg 6. Kongresa hitne medicine s međunarodnim sudjelovanjem koji smo organizirali zajedno s Hrvatskim društvom za hitnu medicinu i Hrvatskim liječničkim zborom”, zaključila je ravnateljica zagrebačke Hitne pomoći.