Serge BrammertzPredsjednik i glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u petak će podnijeti redovita polugodišnja izvješća Vijeću sigurnosti UN-a, posvećena provedbi strategije dovršetka rada suda, suradnji država s tužiteljstvom i drugim pitanjima.

Predsjednik suda Patrick Robinson i glavni tužitelj Serge Brammertz izvijestit će Vijeće o "poduzetim mjerama i preostalim djelovanjima koja su potrebna kako bi se ispunila strategija dovršetka rada ICTY-ja", najavila je na brifingu u srijedu glasnogovornica haaškog suda Nerma Jelačić.

Pred ICTY-jem, ad-hoc tribunalom UN-a osnovanom 1993., još se vode postupci u 16 predmeta s 38 optuženih, od čega u devet predmeta s 18 optuženih traje suđenje, a u četiri predmeta s 11 optuženih žalbeni postupak.

Po posljednjem izvješću predsjednika Robinsona iz prosinca 2009., sva bi suđenja trebala završiti u prvoj polovici 2011. godine, a žalbeni postupci tijekom 2013.

Izuzetak je suđenje političkom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid, čije bi suđenje trebalo završiti krajem 2012., a žalbeni postupak u veljači 2014. godine.

U bijegu su još dvojica optuženika, Ratko Mladić i Goran Hadžić, a njihova bi uhićenja mogla pomaknuti rokove dovršetka rada suda.

Robinson i Brammertz su krajem svibnja Vijeću sigurnosti podnijeli pisana izvješća koja će na sjednici u petak usmeno predstaviti.

U dijelu posvećenom suradnji Hrvatske s tužiteljstvom ICTY-a Brammertz je, po navodima diplomatskih izvora u Bruxellesu koje je Hina ranije citirala, ustvrdio da "postoji napredak u kvaliteti istrage" u vezi s nestalim topničkim dnevnicima iz operacije Oluje, ali da njome još nije utvrđeno kuda su točno kolali traženi dokumenti, te da je potrebno nastaviti istragu u još nekim smjerovima.

Brammertz je u ponedjeljak izjavio je u Luxembourgu kako nema razloga sumnjati da će Hrvatska nastaviti i proširiti suradnju u potrazi za topničkim dnevnicima, koja je do sada dala samo ograničene rezultate.

"Rekao sam da smo primili veći broj izvješća od radne skupine, koja je formirana prošle godine i čiji su rezultati do sada nažalost vrlo ograničeni. Prije nekoliko dana bio sam u Hrvatskoj, razgovarao s predstavnicima vlasti i dobio jamstva da će istrage biti nastavljene i proširene, da će sada na agresivniji način biti istraženi brojni smjerovi koje je identificirao moj ured prije nekoliko mjeseci. Nemam razloga sumnjati u to, ali se jako nadam da će biti dodatnih rezultata u bliskoj budućnosti", rekao je Brammertz novinarima, nakon što je ministre vanjskih poslova zemalja EU-a upoznao sa svojom ocjenom suradnje Hrvatske s haaškim sudom.

Brammertzova relativno povoljna ocjena suradnje Hrvatske s tužiteljstvom, rezultirala je odlukom ministara vanjskih poslova EU da dozvole otvaranje poglavlja 23. o pravosuđu i temeljnim pravima, čije se otvaranje do sada uvjetovalo "punom suradnjom" RH s Haagom.

Nizozemski ministar vanjskih poslova Maxime Verhagen, čija je zemlja prednjačila u blokadi poglavlja 23., izjavio je u ponedjeljak u Luxembourgu kako je EU odlučila da puna suradnja s haaškim sudom bude među mjerilima za zatvaranje tog poglavlja. To znači da bi iduće Brammertzovo izvješće Vijeću sigurnosti UN-a, u prosincu ove godine, moglo biti ključno za zaključenje pristupnih pregovora Hrvatske s Unijom.

U svom izvješću iz prosinca 2009., Brammertz je zamjerio Hrvatskoj što praktično nije bilo nikakvih aktivnosti u admistrativnoj istrazi oko topničkih dnevnika od njegovog prethodnog izvješća iz lipnja. On je pohvalio inicijativu premijerke Jadranke Kosor za osnivanje radne skupine čije je izvješće, po njegovim riječima, otkrilo propuste u administrativnoj istrazi i utvrdilo daljnje korake koje treba poduzeti. Pozvao je na hitno poduzimanje svih raspoloživih istražnih koraka, kako bi se dovršila sveobuhvatna i vjerodostojna istraga o lociranju nestalih dokumenata.