EU je spremna razgovarati o statusu sjevernog KosovaVećina članica Europske unije priznala je neovisnost Kosova, no problem samostalnosti te bivše srpske pokrajine i dalje je na dnevnom redu europskih dužnosnika. Nakon što su se pred Međunarodnim sudom pravde sučelili predstavnici Kosova i Srbije i iznijeli svoje argumente za, odnosno protiv samostalnosti i legalnosti nezavisnosti Kosova, s nestrpljenjem se očekuje odluka.

No, WAZ.EUobserver razgovarao je s nekoliko europskih diplomata koji su izrazili spremnost za pokretanje posebnih razgovora o statusu sjevernog Kosova. Dodali su i kako bilo kakvi razgovori kategorički isključuju ponovno otvaranje pitanja o statusu Kosova.

Beograd mora imati konstruktivan pristup

"Razgovori bi ovisili o konstruktivnom pristupu Srba u Općoj skupštini UN-a nakon što Međunarodni sud da svoje mišljenje", istaknuli su diplomati dodavši kako bi Beograd morao pokazati konstruktivniji stav prema Kosovu koji ne bi prejudicirao priznavanje njegove neovisnosti.

"Najviše što Srbija može očekivati je da sjeverni dio Kosova, sa većinskim srpskim stanovništvom, dobije poseban status, nešto slično Alto Adigeu u Italiji ili Sjevernoj Irskoj. Beograd bi u tom slučaju garantirao poseban status, kao što je to Dublin u slučaju Ulstera", pojasnio je jedan od diplomata.

Poseban status sjevernog Kosova ne bi značio odvajanje te regije, kao što je to slučaj sa Republikom Srpskom u BiH. No, Srbi koji tamo žive imali bi veću autonomiju.

"Beograd bi trebao razmisliti o toj mogućnosti, jer ona neće biti na stolu zauvijek", upozoravaju diplomati.

Tvrdoglavost vodi Srbiju dalje od EU

Pojasnili su i kako ne mogu prisiliti Srbiju da prizna neovisno Kosovo, no smatraju kako bi konstruktivniji pristup rješavanju problema trebao biti obavezan za Beograd koji se pokušava približiti Europskoj uniji.

Ono čega se u Bruxellesu najviše boje je kako će Srbija prihvatiti mišljenje Međunarodnog suda u Haagu. Iz UN-a su im već poručili kako se pitanje Kosova neće ponovno naći na njihovom dnevnom redu. Savjetovali su Srbiji da u suradnji s Prištinom osmisli rezoluciju koja će biti na tragu mišljenja Suda, a koja bi bila prihvatljiva i Beogradu i Bruxellesu. No, srpska strana odbila je takav prijedlog i sročila vlastitu rezoluciju.

"Visokim srpskim dužnosnicima u nekoliko je navrata otvoreno rečeno da bilo kakva kampanja protiv članica EU-a koje su priznale Kosovo u UN-u neće biti mirno promatrana. Smatrati će se neprijateljskim ponašanjem i za sobom će povlačiti posljedice po srbijansku molbu za priključenje EU", rekao je jedan od diplomata za WAZ.EUobserver.

Najgore što se u tom slučaju može dogoditi Srbiji je da UN prihvati srbijansku rezoluciju protiv volje članica EU-a, na što bi one mogle odgovoriti odgađanjem prihvaćanja srpske molbe za članstvom u EU na neodređeno vrijeme.

To bi se moglo dogoditi i ukoliko Srbija nastavi inzistirati na ponovnom otvaranju pitanja Kosova pred UN-om ili pokrene pitanje podjele Kosova.