Objavljeno u Nacionalu br. 765, 2010-07-13

Autor: Robert Bajruši

PREMIJERKIN SAVJETNIK ZA PREGOVORE S EU

"Tihom diplomacijom vodim nas u EU"

DAVOR STIER, IZASLANIK PREMIJERKE Jadranke Kosor za euroatlantsku suradnju, koji je tihom diplomacijom uspio deblokirati pregovore s EU, govori o posredovanju između premijerke i Boruta Pahora te hrvatskim perspektivama za ulazak u EU

SAVJETNIK Davor Stier pripada najužem krugu
povjerljivih suradnika
premijerke Jadranke
Kosor, koji njene
poruke prenosi drugim europskim predsjednicima vladaSAVJETNIK Davor Stier pripada najužem krugu povjerljivih suradnika premijerke Jadranke Kosor, koji njene poruke prenosi drugim europskim predsjednicima vlada'Siguran sam da smo zahvaljujući tihoj diplomaciji i susretima s različitim europskim premijerima uspjeli deblokirati pregovore s Europskom unijom. Ipak me, molim vas, nemojte pitati kojim predsjednicima vlada sam prenosio poruke premijerke Jadranke Kosor, jer bit tihe diplomacije jest tajnost”, priča Davor Stier, savjetnik i jedan iz najužeg kruga povjerljivih suradnika Jadranke Kosor.

Intervju koji je prošlog tjedna dao za Nacional prvi je javni nastup tog izrazito diskretnog savjetnika, koji je proteklih godinu dana bio glavni sudionik procesa tihe diplomacije i posrednik između Jadranke Kosor i Boruta Pahora. Donedavno se o Davoru Stieru čulo zbog dviju situacija u kojima je bio prozvan. Najprije su SDPovi zastupnici pokušali isprovocirati Jadranku Kosor podatkom kako taj njezin suradnik ima plaću od 24.000 kuna, dakle veću nego ona. Onda je početkom proljeća objavljeno kako je, dok je živio u Argentini, redovito slavio obljetnicu proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, što je on u kraćoj izjavi priznao, ali i dodao da se u međuvremenu odrekao ustaških ideja.


Davor Stier je potomak hrvatske političke emigracije koja je u Argentinu došla poslije završetka Drugog svjetskog rata. Njegov djed s očeve strane Ivan Stier bio je ustaški pukovnik i suradnik Maksa Luburića, a mamin otac je Milorad Lukač, jedan od važnijih HSS-ovih emigrantskih političara. Davor Stier rodio se 1972. u Buenos Airesu, otac mu je bio liječnik, a majka Marija Lukač je sveučilišna profesorica. U Hrvatsku se doselio 1996., radio u veleposlanstvima u Washingtonu i Bruxellesu, a do srpnja 2009. bio je vanjskopolitički savjetnik Ive Sanadera. Koliko je Stier danas blizak Jadranki Kosor pokazuje i podatak da ga je nedavno kooptirala u Predsjedništvo HDZ-a.

NACIONAL: Može li se kazati kako vas je premijerka Kosor zadužila za neformalni dio komunikacije sa stranim političarima?

- Ja sam izaslanik predsjednice Vlade za euroatlantsku suradnju i u okviru Ureda glavnog pregovarača Vladimira Drobnjaka moj posao je prenošenje ključnih poruka u kontekstu završetka pregovora s Europskom unijom. Bio sam uključen u ono što se zove tiha diplomacija.

NACIONAL: Koliko je bila uspješna tiha diplomacija?

- Bili smo vrlo uspješni u deblokadi pregovora sa Slovenijom. Prije godinu dana nitko se nije usudio prognozirati kada bi Hrvatska mogla završiti pristupne pregovore. Onda je premijerka Kosor inicirala novu fazu politike dijaloga i uključila tihu diplomaciju, a rezultat je deblokada pregovora. U proteklih dvanaest mjeseci uspjeli smo zatvoriti više poglavlja nego smo to napravili u prethodne četiri i pol godine i danas se sa sigurnošću može kazati kako će Hrvatska biti 28. članica Europske unije.

NACIONAL: Zbog čega se onda vlada Ive Sanadera nije koristila uslugama tihe diplomacije?

- Ovisno o prilikama i trenutku koristili smo različite oblike diplomatskog djelovanja. Ključ uspjeha premijerke Kosor je u tome što je ona bila uspješna u stvaranju klime povjerenja s Borutom Pahorom. Činjenica je da je premijerka napravila odličan posao za Hrvatsku.

NACIONAL: Kako je iznutra izgledala tiha diplomacija u pregovorima sa Slovenijom?

- Ako želite uspjeti, u nekim slučajevima morate se zatvoriti i isključiti medijsku pozornost. Naravno da se ne radi o tajnoj diplomaciji u smislu nekakvih tajnih dogovora ili sporazuma. Bili su to razgovori koje smo vodili daleko od očiju javnosti, i koji su pripremili potpisivanje javnog dogovora. Osobno sam se susretao s mojim pandanom i ljudima u koje premijer Borut Pahor ima povjerenja.

NACIONAL: A s Pahorom?

U POSJETU VATIKANU
Sredinom ožujka Davor Stier je s Jadrankom Kosor
otputovao u posjet papi Benediktu XVI.U POSJETU VATIKANU Sredinom ožujka Davor Stier je s Jadrankom Kosor otputovao u posjet papi Benediktu XVI.- Jesam, sastao sam se s njim i nekim drugim europskim premijerima za koje je predsjednica Vlade Jadranka Kosor imala određene poruke, a željela ih je prenijeti preko mene kao svojeg predstavnika.

NACIONAL: Ako je diplomacija tako uspješna, zašto Hrvatska već gotovo šest godina vodi pregovore s EU?

- Kada su u EU primljene Rumunjska i Bugarska, proces proširenja je dobio novu dinamiku. Tada je mnogo veća uloga zemlje kandidatkinje kako bi dobila potporu za napredak u pregovorima. Mislim da je Hrvatska uspjela ostvariti takvu dinamiku pa možemo biti sigurni da ćemo uskoro postati 28. zemlja članica EU.

NACIONAL: Postoje li unutar EU države koje opstruiraju ulazak Hrvatske?

- Kao što je ušla u NATO, Hrvatska će isto tako ući i u Europsku uniju. Za to je potrebna potpora svih 27 članica, ali smatram da smo među njima uspjeli stvoriti konsenzus. Ne želim preuveličati našu ulogu, ali ne trebamo biti lažno skromni. Nama je bilo teže ostvariti taj konsenzus u korist Hrvatske nego što je to bilo državama koje su prije nas primljene u Europsku uniju. U to je vrijeme još uvijek postojao entuzijazam prema proširenju, a toga više nema. Zbog toga je naš uspjeh još veći.

NACIONAL: Mislite li da će nakon ulaska Hrvatske doći do zastoja u primanju novih članica u EU?

- Neminovno je da će i ostale zemlje iz jugoistočne Europe morati proći sve faze koje smo i mi prolazili u pregovaračkom procesu. Dakle, do njihova ulaska će proći određeno vrijeme. Hrvatski je interes da se u tom razdoblju pošalje poruka kako sve zemlje jugoistočne Europe imaju perspektivu ulaska. Figurativno govoreći, u ovih dvadeset godina neovisnosti izgradili smo prilično čvrstu kuću, čija će se vrijednost povećati kada uđemo u Europsku uniju. Ali konačna vrijednost te kuće ovisi i o njezinu susjedstvu i okolišu, i zato je u našem interesu da to susjedstvo bude stabilno i napredno. A stabilnost osigurava euroatlantska perspektiva.

NACIONAL: Koliko mi je poznato, vi ste bili u Bruxellesu na sastanku s Joséom Manuelom Barrosoom kada se pregovaralo o članovima Arbitražnog vijeća koje će odlučiti o izgledu granice između Hrvatske i Slovenije. Kakva ste jamstva dobili od Barrosoa?

- Znali smo da će EU predložiti kompetentne arbitre, međutim, državni tajnik Božinović i ja smo u ime premijerke Kosor željeli upoznati Barrosoa o našem sporazumu sa Slovenijom. Prema ovom sporazumu Barroso je onaj koji će predložiti popis stručnjaka, iz kojega Hrvatska i Slovenija biraju arbitre, a ako se ne dogovore, to će učiniti predsjednik Međunarodnog suda pravde. Tako je Barroso kao predsjednik Europske komisije dobio ulogu koju do tada nije imao i od njega smo dobili garancije da će arbitri biti profesionalni i nepristrani.

NACIONAL: Znate kako se iz SDP-a upozoravalo da će arbitri vjerojatno biti činovnici bez kompetencija za obavljanje tako važne zadaće kao što je razgraničenje?

- Mislim da je i Zoran Milanović na sastanku s Barrosoom dobio istu poruku.

NACIONAL: Hoće li biti problema oko zatvaranja pregovaračkog poglavlja Pravosuđe?

- Od Hrvatske se traži da nastavi s vjerodostojnom istragom oko tzv. topničkih dnevnika. Hrvatska će to učiniti i zatvoriti Poglavlje 23. Tehnički ćemo krajem godine biti spremni za završetak pregovora, a onda će zemlje članice donijeti odluku o završetku pregovora i potpisivanju pristupnog sporazuma s Hrvatskom.

NACIONAL: O čemu ste razgovarali prilikom nedavnog posjeta Moskvi?

KOSOR I PAHOR Davor Stier pratio je premijerku Kosor tijekom njenih pregovora sa slovenskim premijerom Borutom PahoromKOSOR I PAHOR Davor Stier pratio je premijerku Kosor tijekom njenih pregovora sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom- To je bio treći susret premijera Jadranke Kosor i Vladimira Putina. Razgovarali su o jačanju gospodarskih odnosa, kao i konkretnim energetskim projektima. Premijerka Kosor je izložila kako je hrvatski interes da se jugoistok Europe do kraja transformira iz bivše zone operacija u novu zonu kooperacije, odnosno suradnje. Mislim da jugoistočna Europa pruža mogućnost suradnje Zapada i Rusije, jer je dovoljno interesantna za sve ključne čimbenike u euroatlantskoj zoni, a, u isto vrijeme, nema nekih zadanosti koje bi onemogućile dijalog i suradnju Zapada i Rusije. Kao članica NATO-a i uskoro EU, Hrvatska može tu odigrati važnu ulogu.

NACIONAL: Kada govorimo o DružbAdriji, zbog čega Jadranka Kosor danas zagovara taj projekt, a prije pet godina mu se snažno usprotivila?

- U to su vrijeme postojale određene ekološke implikacije. Zahvaljujući razvoju tehnologije te su teškoće otklonjene i sada možemo biti otvoreni prema tom projektu. Vlada podržava projekt DružbAdria, a sada se moraju dogovoriti Janaf i ruski Transneft. Trenutačno je najvažnije da se vode kvalitetni razgovori.

NACIONAL: Poznavatelji odnosa u Vladi za vas govore da ste neprestano na putu. Koliko često ste izvan Hrvatske?

- Mnogo više nego što bi to željeli moja supruga i djeca. Ali to je moj posao i zadovoljan sam jer svojim radom mogu pridonijeti važnim nacionalnim ciljevima. Ima razdoblja koja traju 4-5 dana kada sam svaki dan u nekom drugom gradu, potom sam nekoliko dana doma, a onda ponovo odlazim na put. Ipak, nakon posljednje Međuvladine konferencije na kojoj smo otvorili posljednja poglavlja došlo je do malo mirnijeg razdoblja i posljednjih tjedana sam manje putovao.

NACIONAL: Kako ste se osjećali kada je u Saboru postavljeno pitanje kako je moguće da vi imate veću plaću nego premijerka Kosor?

- Nisam imao nikakvih problema zbog toga. Zaposlen sam u Uredu glavnog pregovarača i moja plaća je regulirana Uredbom o plaćama u službi vanjskih poslova.

NACIONAL: Koje škole ste završili?

- Na Katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu sam diplomirao politologiju i međunarodne odnose i kasnije mi je to nostrificirano na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirao sam i novinarstvo.

NACIONAL: Je li istina da vam je bivši premijer Sanader ponudio posao u svojoj konzultantskoj agenciji?

- U prošlosti sam bio savjetnik premijera Sanadera i točno je da mi je ponudio da sudjelujem u osnivanju njegove tvrtke. Odbio sam jer sam već bio uključen u pregovorima sa Slovenijom. Zahvalan sam premijerki Kosor jer mi je, kada je postala predsjednica Vlade, ponudila veliki zadatak u okviru tihe diplomacije sa Slovenijom i mislim da smo napravili dobar posao.

NACIONAL: Rođeni ste i odrasli u dobrostojećoj obitelji u Argentini. Što vas je motiviralo da dođete živjeti u Hrvatsku?

- Doma smo uvijek govorili hrvatski, a španjolskim sam se služio u školi i izvan obiteljskog kruga. Bili smo integrirani u argentinsko društvo, ali nikada se nismo asimilirali i sačuvali smo svoj jezik i običaje. U školi i na faksu svi su me znali kao “El Croata”, međutim prije 1991. na zemljopisnoj karti nije bilo samostalne Hrvatske. Za mene je bila ogromna radost kada su 1990. održani prvi demokratski izbori i kada je 1992. Hrvatska priznata kao suverena država. Prvi sam put ovamo došao 1990., u sklopu programa Hrvatske matice iseljenika. Ponovo sam došao u Hrvatsku tri tjedna prije pada Vukovara kao novinar argentinskog lista El Cronista i Radio Americe, i u Argentinu sam se vratio u veljači 1992. Završio sam međunarodne odnose i politologiju i na poziv Ministarstva vanjskih poslova 1996. sam se definitivno preselio u Hrvatsku.

NACIONAL: Nedavno je objavljeno da ste u mladosti slavili 10. travnja, kada je proglašena NDH. Jeste li još uvijek desničar i antikomunist?

- U Argentini živi oko 150.000 Hrvata, od kojih su najveći dio pripadnici ekonomske emigracije koji su se doselili između dva svjetska rata. Moja obitelj je došla nakon Drugog svjetskog rata, a kada govorim o sebi, mogu citirati Ortegu y Gasseta koji kaže “Ja sam ja i moje okolnosti”. U okolnostima hladnog rata bio sam decidirani antikomunist, protivnik Jugoslavije i zagovornik stvaranja hrvatske države. Išao sam i na proslave 10. travnja, ali sam kasnije vidio da sam bio u krivu, a Franjo Tuđman je imao pravo kada je rekao da se napredna hrvatska država može graditi jedino na antifašizmu. Po meni su antifašizam, ali i antikomunizam demokratske vrijednosti na kojima se može temeljiti Republika Hrvatska.

NACIONAL: Kako biste opisali svoj sadašnji politički svjetonazor?

- Ja sam kršćanski demokrat. Za mene to znači da prihvaćam univerzalne vrijednosti koje izviru iz naše kršćanske tradicije i vjere, i te vrijednosti pokušavam pretočiti u konkretne politike. Nikome ne želim nametnuti te vrijednosti, ali od njih polazim u izgradnji konsenzusa u demokratskoj i pluralnoj Hrvatskoj. Važno je da u Hrvatskoj znamo tko smo i imamo jasan identitet koji je vezan uz kršćanske korijene.

Vezane vijesti

Europska unija postaje savezna država

Europska unija postaje savezna država

Priča oko poreza u Europskoj uniji vodi se već godinama, a ona se intenzivirala posljednjih mjeseci u okviru napornih pregovora o novom proračunu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika