Guste SantiniZa uspjeh porezne reforme od presudnog je značaja brže smanjenje rashodne od prihodne strane proračuna, istaknuo je danas ekonomski analitičar Guste Santini.

Umjesto dosadašnje prakse da se najprije odrede rashodi, predlažem da se na samom početku izrade proračuna odrede prihodi koji će se potom razdijeliti na pojedine oblike potrošnje, kazao je Santini da okruglom stolu Hrvatske udruge poreznih obveznika "Porezna reforma i hrvatska kriza" koji je u Hrvatskoj obrtničkoj komori okupio brojne ekonomske i druge stručnjake.

Po njegovu mišljenju, izvozna orijentacija jedini je put razvoja hrvatskog gospodarstva, pa i poreznu reformu treba postaviti tako da bude što više podrška izvoznom dijelu gospodarstva.

To je moguće postići povećanjem neizravnih poreza kako bi se smanjila potrošnja i povećala štednja, uz istodobno smanjenje izravnih poreza kako bi se smanjila cijena koštanja dobara i usluga na strani izvoznika, rekao je Santini koji smatra da bi takav porezni sustav bio izravna podrška postojećem tečaju i podređen održanju stabilnog tečaja.

Za stabilnost tečaja kune kaže da se može postići povećanjem učinkovitosti nacionalnog gospodarstva, a nikako zaduživanjem u inozemstvu što je do sada bio slučaj.

Trenutni porezni sustav u Hrvatskoj potrošnog je tipa što ne daje pozitivne učinke, a za kreiranje novog poreznog sustava trebala bi koordinacija svih politika kako bi se ostvario cilj - izvozna orijentacija hrvatskog gospodarstva, rekao je Santini koji je svoje prijedloge iznio i u knjizi "Porezna reforma i hrvatska kriza", koja je objavljena prošle godine, a niz je prijedloga iznio i na današnjem okruglom stolu.

Santini se tako zalaže za povećanje PDV-a sa sadašnjih 23 na 25 posto i to u dva navrata, odnosno kroz dvije godine po jedan postotni bod.

Kod poreza na dohodak predlaže stope od 10 do najviše 30 posto te izuzeće od oporezivanja dohotka do 5.000 kuna, jer je to donja granica poreznog kapaciteta bilo kojeg poreznog obveznika.

Santini smatra i da bi prihod od trošarina trebalo povećati za najmanje 20 posto, a kod poreza na dobit zalaže se za povrat zaštitne kamate što bi trebalo učiniti postupno i najkasnije u razdoblju od četiri godine podići je iznad razine inflacije.

Po njemu, središnja bi banka poreznu reformu morala podržavati primjerenom politikom likvidnosti, usmjeravanjem kreditne aktivnosti u izvozno orijentirano gospodarstvo, a umjesto linearne obvezne pričuve trebala bi uvesti nelinearnu kako bi se restrukturirali depoziti po kriteriju ročnosti.