Odzvonilo kriminalcima - bjeguncima?Prva izručenja državljana Crne Gore Srbiji i Hrvatskoj i obratno mogla bi uslijediti već u listopadu. Sporazumi o pravosudnoj suradnji Podgorice s Beogradom i Zagrebom gotovo sigurno će biti potpisani tokom ovog mjeseca.

Potpisivanje sporazuma o izručenju nije samo u interesu ovih zemalja već i u interesu europskih integracija čitave regije. Bruxelles naime od svih država zahtjeva da se na efikasan način bore protiv organiziranog kriminala i korupcije i da njihovi istražni i pravosudni organi međusobno što bolje surađuju, navodi se u službenim krugovima u Podgorici.

Ovi sporazumi predviđaju mogućnost isporučenja svake osobe okrivljene za krivična dijela organiziranog kriminala i korupcije za koje je predviđena kazna zatvora iznad tri godine. U Podgoricu bi već u listopadu mogao stići zahtjev iz Beograda za uhićenje sedam crnogorskih državljana. Petoro njih su članovi kriminalne bande okupljene oko Pljevljaka Darka Šarića, koje u Srbiji terete za krijumčarenje više od dvije tone kokaina iz Latinske Amerike.

Test za vlade

Istodobno će Crna Gora poslati Srbiji zahtjev za izručenje pet osoba. Protiv četiri od njih vodi se sudski proces pred Višim sudom u Podgorici zbog deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore u proljeće 1992. godine.

Predsjednik Senata Udruženja pravnika Crne Gore Stanko Marić kaže za Deutsche Welle da je do potpisivanja ovih sporazuma trebalo doći mnogo ranije kako zemlje regije ne bi postale sigurno utočište i baza za kriminalce. On je uvjeren da su ovi sporazumi i njihova implementacija zapravo test za vlade u Podgorici, Beogradu i Zagrebu. „Vidjeti će se jasno koliko je to njihov interes. Na ovaj način pokazuje se koliko je pojedina vladajuća struktura upletena u sam proces dijelova organiziranog kriminala", smatra Marić.

Izručivat će i optužene za ratne zločine

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje u Podgorici Daliborka Uljarević kaže da je značajno što će sporazumi o izručenju propisati i izručenja osoba optuženih za ratne zločine.

„S tim procesom se uveliko kasni, a svima je potrebna pravda", ističe ona i dodaje: „Sve ostalo će značiti nejednak tretman optuženih, ali i dodatnu viktimizaciju i politizaciju žrtava koja traje predugo. Države koje poštuju vladavinu prava i koje se žele europeizirati i postati članice EU jednostavno moraju svako krivično djelo, a posebno ova koja spadaju u najteža, tretirati na isti način i procesuirati optužene za ratne zločine."