Oko sedam milijuna Šveđana pozvano je u nedjelju izabrati nov saziv parlamenta u kojem će, prema anketama, opet prevladati desni centar, no izbori bi mogli donijeti povijesni uspjeh krajnjoj desnici, predviđaju ankete.

Solidan gospodarski rast izborni je adut premijera Fredrika Reinfeldta koji je, unatoč krizi, uspio očuvati čuveni "švedski model" države blagostanja kojim se zemlja ponosi.

Kampanja je protekla mirno između dvaju tradicionalnih političkih blokova, vladajućeg Saveza centra koji je protekle četiri godine vodio zemlju i oporbene crveno-zelene koalicije predvođene socijaldemokratima Mone Sahlin.

Rasprave su se usredotočile na klasična pitanja poreza koje zagovara desnica te izdašnije pomoći koju najavljuje ljevica, na veća izdvajanja za umirovljenike, a napose obrazovanje jer i lijevi i desni blok nastoje pridobiti pola milijuna mladih, novih birača.

U pitanjima izobrazbe naglasak je stoga bio na stvaranju radnih mjesta za mlade, ali i na stvaranju slobodnih škola koje uz obvezan program nude više prostora razvoju specifičnih disciplina.

Fredrik ReinfeldtNovost nedjeljnih izbora je rast popularnosti Švedskih demokrata, stranke krajnje desnice koju premijer Reinfeldt naziva "ksenofobnom i populističkom".

Za ulazak u parlament Švedskim demokratima treba 4 posto glasova i čini se da će ih lako doseći, no oni bi lako mogli presuditi ishod izbora ne osvoji li većinu nijedan od dva vodeća bloka. Takav scenarij oba bloka nastoje izbjeći. I Reinfeldt i Sahlin isključili su svaku suradnju sa Švedskim demokratima.

Ankete krajnjoj desnici proriču 7,5 posto glasova, a taj postotak i više je nego dvostruk od 2,9 posto na izborima 2006. Uspjeh duguju kozmetičkim zahvatima što ih je proveo mladi lider Jimmie Aakesson koji je odstranio neonacističku frazeologiju.

Savez desnog centra u kojem su Umjerena stranka premijera Reinfeldta, zatim Liberali, stranka Centra i Kršćansko-demokratska stranka, trebao bi, prema anketi, zadržati većinu s 49,8 posto glasova.

Ljevici ankete proriču 40,9 posto. Ako nijedan blok ne osvoji 175 od ukupno 349 mjesta u parlamentu, Švedsku čeka neizvjesnost, možda novi izbori, što bi bio presedan.

Socijaldemokrati, koji su vladali ukupno 63 od zadnjih 80 godina, prvi su put bili prisiljeni udružiti snage s drugima i ušli su u savez sa Zelenima i Ljevicom (bivši komunisti). Socijaldemokrati sebe drže jamcem čuvenog "švedskog modela", jednog od najučinkovitijeg sociogospodarskog modela u svijetu koji pametno kombinira vrijednosti socijalista i poduzetničkog duha.

Taj model prati svakog Šveđanina od kolijevke do groba pokrivajući troškove zdravstva i izobrazbe, rodiljni dopust dulji od godinu dana i vrlo razvijen socijalni sustav. Reinfeldtova ga je vlada uglavnom poštovala jer je duboko ukorijenjen u švedsko društvo i nije mudro u njega zadirati.

Međutim, Mona Sahlin tvrdi da su se u tom razdoblju povećavale razlike na štetu siromašnih. Vlada je doista drastično smanjila pristup naknadama za dugotrajne bolesti te će se oko 45.000 aktivnih Šveđana morati vratiti na tržište rada zbog gubitka bolovanja, ističe ljevica.

Reinfeldt na njezine optužbe odgovara "Što više ljudi radi, to ćemo lakše moći ostvariti naše ambicije države blagostanja".

Šveđani u nedjelju biraju i zastupnike pokrajinskih i gradskih vijeća, a konačni rezultati očekuju se sredinom idućeg tjedna.