NA SVEUČILIŠTU COLUMBIA predsjednik je pred 300 studenata održao predavanje o procesuiranju ratnih zločinaJoš dok sam letio iz New Yorka prema Los Angelesu pristigao mi je mail iz Osijeka sljedećeg sadržaja: „Pod dojmom smo Vašeg impresivnog govora pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda o borbi protiv gladi i siromaštva. I ove godine Hrvatska agencija za hranu (HAH), Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija Ujedinjenih naroda (WHO) organiziraju svečano obilježavanje Svjetskog dana hrane. U listopadu će u Osijeku biti održan prigodan znanstveni seminar pod ovogodišnjim geslom FAO-a ‘Ujedinjeni protiv gladi’. Ljubazno Vas molimo da prihvatite pokroviteljstvo seminara ‘Ujedinjeni protiv gladi’ i time na još jedan način date značaj Svjetskom danu hrane i pitanju gladi u Hrvatskoj i svijetu. S radošću iščekujemo Vaš odgovor“, u potpisu je bila Zorica Jurković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.

„Naravno!“, rekao sam. Zadovoljstvo je znati da su te i kod kuće čuli. Eto pokazatelja skepticima kako i u Hrvatskoj ima glava zamišljenih nad globalnim temama što more zemaljsku kuglu i o kojima je baš UN raspravljao i na ovogodišnjoj Plenarnoj sjednici Milenijski ciljevi. Od prvog dana dolaska u New York na godišnju skupštinu UN-a održao sam brojne bilateralne sastanke i predstavio se svijetu kao novi hrvatski predsjednik. Od svojih sugovornika u UN-u zatražio sam i dobio podršku za ulazak Hrvatske u EU te razgovarao o gospodarskoj suradnji i novim tržištima važnim za ekonomski razvoj Hrvatske. Naakon svakog bilateralnog sastanka dobio sam i poziv za službene posjete: u Tadžikistan, Kuvajt, Gruziju, Tursku, Čile… Na marginama godišnje skupštine UN-a s predsjednikom Tadžikistana Emomalijem Rahmonom iskazao sam interes za jačanjem suradnje na gospodarskom planu: u iskorištavanju energije vode, proizvodnji hrane, tehnologiji i tekstilnoj industriji. S predsjednikom Gruzije Mihailom Sakašvilijem, kao i s predsjednikom vlade Kuvajta al-Ahmadom al-Sabahom Nasirom al-Muhammadom razmijenio sam mišljenja o suradnji dviju država na području medicine i visoke tehnologije.

Predsjednica Kostarike Laura Chinchilla Miranda na moj izravan upit rekla je da su područja medicinske industrije, visoke tehnologije, energetskog sektora i biotehnologije ona na kojima vidi najveće mogućnosti suradnje s Hrvatskom. Gospodarska suradnja s Hrvatskom najviše je zanimala i predsjednika Čilea Sebastiána Piñeru Echeniquea. I tako redom, danima: finska predsjednica Tarja Halonen naglasila je privrženost Finske proširenju Europske unije i potvrdila snažnu potporu ulasku Hrvatske u EU. S turskim predsjednikom Abdullahom Gülom razgovarao sam o odnosima u regiji, s fokusom Turske na Bosnu i Hercegovinu. Predsjednik Gül preporučio je bosanskohercegovačkoj strani da zadrži jedinstvo države i usmjerenost na EU i NATO. S tim sam se porukama složio i naglasio da je potrebno da predstojeći izbori u BiH proteknu bez većih problema i da izabrani političari smognu snage provesti potrebne ustavne reforme. Naglasio sam kako se BiH ne mogu izvana nametati rješenja, nego da samo tri konstitutivna naroda mogu naći pravi put. Svi drugi mogu samo prijateljski savjetovati i pomoći onoliko koliko to želi BiH. Jedinstvena i efikasna država, ravnopravnost naroda i pojedinaca ciljevi su za koje se nada da će ih nove vlasti ostvariti. U tom nizu i u žestokom radnom tempu u UN-u uslijedio je i sastanak s glavnim tajnikom Ban Ki-moonom. Odmah su iskazane obostrane simpatije. Glavni tajnik izrazio je zadovoljstvo što me i osobno upoznao te pohvalio rezultate u pomirbi u Hrvatskoj zadnjih mjeseci. Pohvalno se izrazio i o radu Ivana Šimonovića, svog pomoćnika za ljudska prava, za kojeg je rekao da uživa veliko poštovanje u UN-u.

S BILLOM CLINTONOM predsjednik se sastao na marginama godišnjeg sastanka Clintonove Globalne inicijativeSastanak i ručak s Bank Ki-moonom bio je prilika da se susretnem i sa starim prijateljem još od studentskih dana, Ivanom Šimonovićem. Dakako, nisam propustio napomenuti kako u Hrvatskoj postoji puno sjajnih ljudi i da UN od nje može puno očekivati. Glavni tajnik UN-a pohvalio je hrvatska postignuća u postizanju milenijskih ciljeva unatoč globalnoj krizi i zahtjevima u okviru pregovora o članstvu u EU. Glavni tajnik posebno je istaknuo potrebu regionalne suradnje. Hrvatsku regionalnu politiku ocijenio je vrlo kvalitetnom. Rješenje otvorenih pitanja Hrvatske sa susjednim zemljama, posebno onima s područja bivše Jugoslavije, važno je za ukupnu stabilnost, sigurnost i gospodarsku suradnju. Ponovio sam stajalište Hrvatske prema kosovskoj krizi, te naglasio potrebu razvijanja odnosa sa svim zemljama u regiji.

Podsjetio sam da je Republika Hrvatska priznala Kosovo i da u odnosu na Kosovo hrvatska politika korespondira s europskom. U predstojećem razdoblju daljnjeg poboljšanja odnosa Hrvatske sa Srbijom prioritet RH je suradnja na području borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, procesuiranja ratnih zločina, kao i gospodarska suradnja. „Ova generacija političara brojne probleme koji postoje u odnosima između država ne smije ostaviti sljedećoj generaciji“, istaknuo sam. Izvan obveza u UN-u sudjelovao sam na otvaranju Clintonove Globalne inicijative u New Yorku, na kojoj su se okupili predstavnici 90 zemalja, uključujući 67 sadašnjih i bivših državnika, oko 600 poslovnih čelnika i predstavnika više od 500 nevladinih organizacija. Na marginama godišnjeg sastanka sastao sam se i s bivšim američkim predsjednikom Billom Clintonom i bivšom američkom državnom tajnicom Madeleine Albright. Oboje su posebno bili zainteresirani za stanje u regiji. Kao otac Daytona, Clinton je bio zainteresiran za razvoj odnosa u BiH. Hrvatsku je ocijenio kao pokretača pozitivnih i dugo očekivanih promjena. Također, Clinton je najavio dolazak američkih investitora u Hrvatsku, koje zanima ulaganje u hotelijerstvo. U nastavku boravka u New Yorku susreo sam se i s predsjednikom SAD-a Obamom, koji je također došao na skupštinu UN-a te priredio prijem za šefove izaslanstava. Rukovanje s Obamom i prvom damom, kraći razgovor i fotografiranje mogli bi biti uvod u pravi bilateralni susret u dogledno vrijeme.

Kratko sam se susreo i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, s kojom ću se susresti i početkom iduće godine kada se planira moj službeni posjet SR Njemačkoj. Budući da nisam samo predsjednik, nego i skladatelj, kulturni dio programa bio je nezaobilazan. Bio sam i na otvorenju ovogodišnje sezone Newyorške filharmonije, a pred početak koncerta u Lincoln Centeru osobno me dočekao i direktor Filharmonije Zarin Mehta. Druženje s Filharmonijom bilo je prilika da vidim kako funkcionira potpuno drukčiji model financiranja kulture od onog našeg. Država u kulturu ne ulaže gotovo ništa. Čak i najelitniji umjetnici i ansambli okrenuti su tržištu i privatnim donatorima. Donatorska večera na otvorenju sezone jasno je pokazala da gospodarska elita u SAD-u želi ulagati u vrhunsku kulturu. Nadalje, susreo sam se i Georgeom Sorosem, s izaslanstvom B’nai B’rith International i drugih židovskih organizacija, gdje je tema razgovora bila pravo na povrat imovine ili naknadu za oduzetu imovinu, ali i rad nevladinih organizacija. Zadnji dan svog boravka u New Yorku održao sam na glasovitom sveučilištu Columbia - uz veliko zanimanje studenata - predavanje o procesuiranju ratnih zločina, ljudskim pravima i odnosima u regiji. Velika dvorana s 300 mjesta bila je puna, a brojna pitanja i kasniji razgovor s grupom studenata iz regije potvrdili su zanimanje za moju regionalnu politiku i novu pravednost, pravno i političko načelo primjenjivo i u unutarnjoj i u vanjskoj politici. Tom prilikom susreo sam se i s odabranim studentima iz Hrvatske koji studiraju na prestižnoj Columbiji, a među njima i s Rokom Rumorom, kojega pamtimo kao lidera pobune maturanata u Zagrebu zbogNJEMAČKA KANCELARKA Angela Merkel s predsjednikom se susrela nakratko procedure polaganja državne mature.

Nezaobilazni su bili i susreti s hrvatskom dijasporom. Osobito su mi topao doček priredili hrvatski iseljenici u San Pedru, u Dalmatinsko-američkom klubu koji uskoro proslavlja stotu obljetnicu. Budući da sam bio prvi hrvatski predsjednik koji je posjetio hrvatsku zajednicu u San Pedru, tamošnji američki Hrvati doživjeli su to kao veliku čast i iskreno su mi se obradovali uz dugi pljesak. Do povratka u Zagreb u Los Angelesu ću otvoriti izložbu – “Pravednici među narodima – Hrvatska”. Tom se izložbom Hrvatska predstavlja kao zemlja u kojoj su živjeli hrabri i prinicipijelni ljudi, antifašisti koji su se, i po cijenu vlastita života, odupirali ustaškim zločinima i spašavali Židove od ubojstava i progona.