Željko RohatinskiPredsjednicu Vlade Jadranku Kosor i ministra financija Ivana Šukera prilično je iznenadio nedavni istup guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog koji je izjavio kako je trebalo zatražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda. Drugim riječima, Rohatinski se tom izjavom svrstao među kritičare ekonomske politike HDZ-ove vlade i posljednjih dana u Vladi pokušavaju naći odgovor na pitanje zašto se guverner HNB-a odlučio pridružiti SDP-u, HNS-u, sindikatima i svima koji smatraju kako je izvršna vlast odgovorna za krizu i pad standarda, doznaje se iz kruga najbližih premijerkinih suradnika.

Još uvijek to nije otvoreni sukob, međutim, Jadranka Kosor nikako nije zadovoljna izjavom, prema različitim ispitivanjima javnosti, najuglednijeg ekonomskog stručnjaka u zemlji, koji je zaključio kako s aktualnom politikom Hrvatska ne samo da neće izići iz krize nego se može očekivati njezin još jači zamah.

To što je izjavio Rohatinski već dulje vrijeme tvrde opozicijski političari poput Slavka Linića, Gordana Marasa i Radimira Čačića, i u vladajućim krugovima izazvalo je nezadovoljstvo, koje je eksplicitno izrazila Jadranka Kosor podsjetivši kako su “Rohatinski i HNB dali potporu Vladinoj politici oporavka”. Iako za sada odbija ući u otvoreni sukob sa Željkom Rohatinskim, premijerka Kosor iznimno je nezadovoljna njegovim istupima, potvrdio je ovog vikenda jedan njezin suradnik za Nacional. Kriza na relaciji Vlada - Hrvatska narodna banka otvorena je prošlog tjedna nakon što je Rohatinski u govoru pred sudionicima konferencije Zagrebačke burze u Šibeniku rekao kako sada smatra da je bila pogreška što u jeku krize Hrvatska nije pozvala Međunarodni monetarni fond. Podsjetio je i kako je u jednom trenutku zaprijetila mogućnost da Hrvatska više neće moći vratiti državne kredite i proglasiti moratorij, na što je reagirao HNB tako što je otpustio trećinu deviznih rezervi, odnosno 5 milijardi eura. Da HNB nije reagirao na takav način, Hrvatska bi bila prisiljena pozvati u pomoć MMF, upozorio je Rohatinski. Na unutarnjem planu mnogo je važnije to što se u Šibeniku guverner Hrvatske narodne banke založio za ubrzanu restrikciju domaće potrošnje, od plaća do jednog dijela socijalnih naknada. “Ako Vlada napravi takav zaokret, HNB će osigurati dodatnu likvidnost, održat će kupovnu moć novca, ali i povećati zaštitu banaka od loših plasmana koji su već dosegli 10 posto svih kredita.

To je ono što može HNB, a sve drugo mora napraviti Vlada, ova ili neka druga. Još vjerujemo da možemo živjeti bez, kako to gospođa Kosor kaže, bolnih rezova, a to nije moguće. Izlazak velikih ekonomija iz recesije neće nas povući. Hrvatska se nada da će se vratiti ranijem modelu rasta koji se temeljio na velikom deficitu i zaduživanju”, upozorio je Željko Rohatinski. Bez obzira na to je li to bila njegova namjera, Rohatinski je optužio vladu Jadranke Kosor za vođenje loše ekonomske politike. Poznato je kako guverner HNB-a ni u prošlosti nije imao pretjerano dobro mišljenje o HDZ-ovoj vladi, no nikada nije tako konkretno iznio stajalište kako će nastavak dosadašnje ekonomske politike dodatno produbiti recesiju. Problem za Vladu je i to što u ispitivanjima javnosti u posljednjih nekoliko godina Željko Rohatinski redovito dobiva najveće povjerenje kada se radi o tome tko su ovdašnji eksperti koje treba slušati ako se želi izići iz recesije.

Primjerice u svibnju je u istraživanju agencije Gfk na temu tko zagovara najkvalitetniju antirecesijsku strategiju dobio više glasova od Jadranke Kosor i Ive Josipovića. Prije dvije godine dobio je i međunarodno priznanje jer ga je potkraj 2008. mjesečnik The Banker, koji je dio koncerna Financial Times, izabrao za najboljeg bankarskoga guvernera u Europi, kao i najboljeg centralnog bankara u globalnim razmjerima. Rohatinski je tada izjavio kako se nada da će državna politika barem malo pomoći da Hrvatska prevlada krizu - bilo je to skeptično upozorenje tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu, o kojemu guverner HNB-a nije imao ništa bolje mišljenje nego što ga ima o sadašnjoj predsjednici Vlade. Razumije se da u HDZ-u nipošto nisu zadovoljni takvim guvernerovim istupom.

Zato je Jadranka Kosor odlučila brzo reagirati i odbaciti inicijativu Narodne banke, ali i pokazati Rohatinskom što misli o njegovoj kritici Vladine politike. “Mi smo protiv dolaska MMF-a i ne znam je li onda gospodin guverner mislio, kad se spominje MMF i mjere, da si je Vlada možda trebala smanjiti mirovine i plaće i sva socijalna davanja. Tu mislim svakako na rodiljske naknade i doplatak, jer to je velika stavka državnog proračuna. Oko 4 milijarde kuna iznosi samo doplatak i rodiljske naknade. Mi smo stajališta da to nije trebalo smanjivati. A ja vas podsjećam da je svojevremeno kad je MMF došao u Hrvatsku to bila jedna od prvih mjera. Znači drastično smanjivanje prije svega plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, ali i svih socijalnih davanja.” Ako ništa drugo, Željko Rohatinski je izazvao Jadranku Kosor da potvrdi kako Vlada u idućih godinu dana neće promijeniti ekonomsku politiku koja je Hrvatsku u 2010. dovela među gospodarski najneuspješnije države u Europi.

Ovogodišnji bruto domaći proizvod pao je za 1,7 posto, a u posljednje tri godine ukupni pad iznosi velikih 8 posto. Na nastavak negativnih trendova prije nekoliko dana upozorili su i eksperti Ekonomskog instituta Zagreb, koji predviđaju da će u proljeće 2011. broj nezaposlenih narasti na više od 330.000, a rast gospodarstva u najboljem slučaju mogao bi iznositi nešto više od skromnih 1,5 posto. Uostalom i prema projekciji vladajuće koalicije, proračun za 2011. (koji će biti poslan u Sabor do 15. studenog) iznosit će približno 122 milijarde kuna, odnosno otprilike poput sadašnjeg.

To znači da je vlada Jadranke Kosor definitivno odbacila sve preporuke kako se proračunska davanja jednostavno moraju srezati i tako rasteretiti gospodarstvo, ali i upozorenja prema kojima će deficit iduće godine iznositi najmanje 16 milijardi kuna. Stvar je jednostavna: vladajuća koalicija HDZ-a, HSS-a i manjinskih zastupnika izabrala je u izbornoj godini politiku izbjegavanja reformi i snažnih socijalnih rezova, kakve predlažu Rohatinski, ali i brojni ekonomski analitičari i uspješni poduzetnici. Riječ je o sukobu koncepcija gdje u vladajućoj koaliciji smatraju da bi provedbom socijalnih rezova sigurno izgubili iduće parlamentarne izbore, dok u stručnim krugovima upozoravaju kako će odgađanje reformi za još najmanje godinu dana imati negativne učinke za većinu hrvatskih građana. U takvim okolnostima, prvi čovjek HNB-a istupio je s provokativnim zaključkom kako je Hrvatska trebala pozvati Međunarodni monetarni fond. Rohatinski je još u travnju 2009. prvi put spomenuo mogućnost angažmana MMF-a, ali tada je upozorio kako se radi o rješenju koje nije dobro jer bi Hrvatska ostala bez jednog dijela deviznih rezervi, što bi na dulji rok ograničavajuće djelovalo na fleksibilnost u poslovanju s inozemstvom. Tada je izjavio i da zahtjevi koje bi MMF postavio pred Hrvatsku ne bi u biti bili različiti od onoga za što i ovdašnji stručnjaci znaju da je u takvim situacijama potrebno poduzeti.

Nastupom na konferenciji u Šibeniku Željko Rohatinski je pokazao kako očito više ne vjeruje u Vladinu ekonomsku politiku i mogućnost da pokrene osjetniji rast gospodarstva i izlazak iz recesije. Sada su moguće dvije varijante - ili će guverner HNB-a prestati kritički govoriti o Vladinoj politici ili će to nastaviti, a onda treba očekivati rezolutan odgovor iz HDZ-a. U vladajućoj stranci Rohatinski ima dvojicu utjecajnih neprijatelja, ministra financija Ivana Šukera i šefa saborskog Odbora za financije Gorana Marića, koji su ga početkom ove godine pokušali natjerati da podnese ostavku. Sve je pokrenuo Marić kada je u veljači napao Rohatinskog za vrijeme rasprave o HNB-ovu polugodišnjem izvještaju. Marić je predstavnik dijela HDZ-a u kojem su uvjereni da je Rohatinski samoreklamer koji vlastiti javni rejting održava kritikama protiv HDZ-a, dok u isto vrijeme kao guverner HNB-a štiti komercijalne banke koje u Hrvatskoj ostvaruju velike zarade.

Takve teze bile su temelj Marićeva napada na Rohatinskog. “Hrvatska narodna banka prečesto se ponaša kao promatrač, najčešće kao dijagnostičar, a kada će se ponašati tako da donese neku konkretnu mjeru u okviru svojih ovlasti koja će pripomoći zaposlenosti i porastu gospodarstva, koja će spriječiti da banke ovako posluju? Jedino Hrvatska narodna banka može smanjiti pasivnu kamatnu stopu i zaradu onih koji su ionako zlouporabili položaj ili ostvarili ekstraprofit”, izjavio je Marić. Iako je Jadranka Kosor ublažila Marićeve ocjene, već tada je postalo jasno kako Vlada i guverner Hrvatske narodne banke razmišljaju vrlo različito, i bilo je pitanje vremena kada će među njima izbiti sukob. Javno žaljenje guvernera Rohatinskog zbog propuštanja prilike da se MMF uključi u prevladavanje krize u Hrvatskoj pokazuje kako se radi o soluciji koju treba ozbiljno razmotriti. Pokazuju to i primjeri susjednih država Srbije i Mađarske koje su prije godinu dana zatražile pomoć MMF-a, i u kojima je današnja situacija bolja negoli je bila 2009. godine. Mađarska je u tom razdoblju značajno smanjila proračunski deficit, a u Srbiji ovogodišnji rast BDP-a iznosi veoma solidnih 2 posto, dok je, podsjetimo, u Hrvatskoj -1,7 posto. Pozitivna su i razmišljanja u opoziciji čiji se vodeći kadrovi zaduženi za ekonomiju ne suprotstavljaju određenim oblicima MMF-ova angažmana u Hrvatskoj. Po njima, ako iduća vlada ponudi kvalitetan i održiv plan ekonomskog razvoja, opcija uzimanja kredita kod Međunarodnog monetarnog fonda je prihvatljiva, i to prije svega zbog niskih kamatnih stopa. Ali i u tom slučaju izvršna vlast će morati smanjiti subvencije i socijalna davanja, a to je ono što je zahtijevao Željko Rohatinski koji je zbog toga došao na listu protivnika Jadranke Kosor i HDZ-a.