Foto: Deutsche WellePriča o Oskaru Schindleru zahvaljujući Stevenu Spelbergu jedna je od najpoznatijih ratnih priča današnjice. Oskar Schindler je bio pripadnik jedne dobrostojeće njemačke poduzetničke obitelji. U listopadu 1939., odmah nakon okupacije Poljske od strane nacističke Njemačke poduzetni Oskar je u jeku tzv. "arizacije", dakle protjerivanja židovskih poduzetnika iz svojih poduzeća, za mali novac u Krakovu kupio tvornicu emajliranog posuđa.

Zbog dobrih odnosa s nacističkm nomenklaturom i ekskluzivnih ugovora s Wehrmachtom, Schindler je u ratnim godinama zgrnuo ogromno bogatstvo. Dobru zaradu Schindler je ostvarivao i zbog jeftine radne snage, mahom židova iz obližnjih logora.

Povijesno zdanje

No u jednom trenutku u Schindleru je proradila ljudskost i nakon toga je sve svoje veze i novac upotrebljavao kako bi što više svojih radnika spasio od sigurne smrti u koncentracijskim logorima. Jedno od najvažnijih poprišta priče o Schindleru i njegovoj famoznoj listi s imenima logoraša je tvornica posuđa u Krakovu. Ovo povijesno industrijsko zdanje je ovih dana pretvoreno u muzej koji tematizira život i progon židova u ovom poljskom gradu.

Otkako je otvoren, muzej privlači veliki broj posjetitelja iz čitavog svijeta. I dosada su turisti dolazili kako bi izvana pogledali zgradu u kojoj je Spielberg snimio svoj poznati film. No, kako kaže kuratorica Monika Bednarek, otkako je uređena i unutrašnjost zgrade, broj posjetitelja je porastao. "Naša zadaća je unijeti malo svjetla u živote Oskara Schindlera i njegovih radnika. Oni, takoreći, nose glavne uloge u ovoj priči. No ne samo oni. Mi smo njihove živote htjeli pokazti kao dio cjelokupne priče o Drugom svjetskom ratu u ovom gradu".

Poznata lista

Nakon rata je tvornica je nacionalizirana a nakon demokratskih promjena početkom devedesetih ponovno privatizirana. Grad je prije pet godina otkupio tvorničku zgradu i uz pomoć sredstava Europske unije ju preuredio u muzej. Stalni postav pruža uvid i u život židova u ovom gradu prije dolaka nacista. Fotografije pokazuju dobro odjevene, opuštene građane u svakodnevnim šetnjama gradom ili pri odlasku u sinagogu.

Nakon ulaska njemačkih postrojbi u grad 6. rujna 1939. ništa više nije bilo kao prije. Na to ukazuju i izloženi natpisi iz onog vremena na kojima stoje rečenice poput: "Židovima je zabranjen ulaz u tramvaje". Posebno upečatljiv je dio izložbe posvećen životu u židovskom getu u Krakovu. Tu se uz pomoć multimedijalne tehnike vraćaju u vrijeme Drugog svjetskog rata. "Ova tehnika nam omogućuje da posebice mladima bolje dočaramo atmosferu onog vremena. Njima je ta tehnika bliža a osim toga i izložbu čini atraktivnijom", kaže Grzegorz Jezowski, jedan od autora postava.

Zanimljivo je da samoj osobi Oskara Schindlera izložba ne posvećuje previše pažnje. Sačuvan je samo njegov ured s originalnim namještajem i velikom staklenom kockom u koju su smješteno emajlirano posuđe koje je Schidlerova tvornica proizvodila ali i poznata lista. "Ova instalacija bi trebala simbolizirati povijest poduzeća i njezinih radnika. No ovdje je i slavna lista s imenima 1200 prisilnih radnika kojima je Schindler spasio život".