Mirko Cvetković i Herman Van Rompuy (Reuters)Srbija je za 45 radnih dana sastavila 6.000 stranica odgovora na oko 25.000 pitanja Europske komisije. Predaja tog materijala Bruxellesu na razmatranje predstavlja važan i neophodan korak na put u eurointegraciju.

„Danas je povijesni dan za Srbiju. Predaja odgovora na europski upitnik ključan je korak koji potencijalni kandidati za članstvo u Europskoj uniji preuzimaju kako bi dokazali postignuti napredak u cilju mogućeg dobijanja statusa zemlje kandidata i mogućeg otvaranja pregovora o pridruživanju EU", izjavio je povjerenik za proširenje Štefan Füle primajući odgovore na Upitnik od premijera Srbije Mirka Cvetkovića.

U danima koji slijede, Europska komisija razmotriti će odgovore Srbije, koji bi trebali dati presjek stanja u zemlji. Beograd čekaju eventualna dodatna pitanja, ali i posjet europskih stručnih misija koje bi trebale da ispitati stanje na terenu.

Europski povjerenik Štefan Füle je za 12. listopada najavio prezentaciju ovogodišnjeg izvještaja o napretku zemalja u procesu eurointegracija koji bi trebao obuhvatiti i mišljenje Europske komisije o spremnosti Srbije za dobijanje statusa zemlje kandidata.

I reforme i Haag

Da bi Komisija do 12. listopada mogla kompletirati svoju preporuku, Beograd je dobio rok da do 1. rujna završi svoj dio posla, koji se odnosi na implementaciju akcijskog plana zasnovanog na preporukama Bruxellesa. Premijer Srbije Mirko Cvetković, kaže da je Beograd svjestan „zlatnog trenutka", kao i da će se potruditi da svoje obaveze završi na vrijeme.

„To podrazumijeva čitav niz aktivnosti. Tu je završetak reforme pravosuđa, donošenje izbornog zakona, ukidanje blanko ostavki, donošenje novog zakona o imovini. Sve su to ozbiljne aktivnosti koje mi moramo završiti u prvom dijelu godine, ukoliko bismo željeli da do kraja godine dobijemo status kandidata i određeni datum za početak pregovora", rekao je Cvetković.

Ipak u Bruxellesu je i ovom prilikom još jednom naglašeno da je jedna od osnovnih obaveza Srbije puna suradnja sa Sudom u Haagu, kao i da se na tom polju moraju „poboljšati akcije i postići konkretni rezultati". Zato će, pored mišljenja Europske komisije, i dva predstojeća izvještaja glavnog haaškog tužioca Sergea Brammerza, utjecati na eventualnu odluku Vijeća Europe da u prosincu 2011. Srbiji odobri status zemlje kandidata za članstvo u Uniji.

Godina šansi za Srbiju

Da se Srbija, i pored pozitivnog trenda eurointegracija, „ne smije opustiti" već dodatno aktivirati, poručuje i predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso. On savjetuje Srbiji da iskoristi šansu i u skladu sa nastojanjima većine njenog stanovništva, napreduje ka europskoj obitelji.

„Srbija je na pozitivnom putu i mora iskoristiti zamah kako bi dalje napredovala. 2011. je godina prilika za Srbiju. Nadam se da će ih ona iskoristiti i napraviti prave izbore koji će je približiti Europskoj uniji. Na tom putu imati će naše savjete, ako želi, i podršku", rekao je Barroso.

Pored pitanja Haaga, kao „osnovnog uvjeta za ulazak u EU", Barroso kao krucijalne zadatke Srbije navodi i borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Istovremeno, on ukazuje i na važnost koju EU pridaje rasvjetljavanju kriminala i ratnih zločina i poziva izvjestitelja Vijeća Europe Dicka Martyja da elemente svojih optužbi o ilegalnoj trgovini ljudskim organima na Kosovu podijeli sa nadležnim tužiteljima Euleksa. Predsjednik Europske komisije kaže i da vrlo poštuje stav Beograda kojim se pravi jasna razlika između tog pitanja i pokretanja dijaloga sa Prištinom.